Kakva bi to pustolovina bila… Zamislite samo. Voziti se najvišom željeznicom na svijetu. Ili, ukrcati se na vlak na najvišoj željezničkoj postaji na svijetu? Ili, proći kroz najviši željeznički tunel ikada izgrađen? Ako imalo rezonirate s tom idejom, ona će vas odvesti na visoke nadomorske visine i na vrlo niske temperature. Željeznička pruga Qinghai-Tibet povezuje grad Xining, glavni grad provincije Qinghai, s Lhasom na Tibetu. Građena desetljećima, pruga slovi za građevinsko čudo, koje svjetske rekorde ruši kao domino kockice.
PRUGA JE DUGAČKA 1956 KILOMETARA, OD ČEGA JE 960 KILOMETARA IZNAD 4000 METARA
Ta, i službeno, najviša željeznica na svijetu završena je u listopadu 2005. godine. Upisana je i u Guinnessovu knjigu rekorda, s detaljno obrazloženim performansama: dugačka je čak 1956 kilometara, a većina nje – ukupno 960 kilometara – nalazi se na nadmorskoj visini većoj od 4000 metara. Najviša točka na pruzi? ‘Sramežljivih’ 5072 metara. No, čak ni to nije sve. Putnički vagoni vlaka koji vozi njome nisu obični vagoni – oni su zbog visoke nadmorske visine, baš kao i kabina zrakoplova, pod pritiskom, a opskrbljeni su i maskama za kisik.
NA PRUZI IMA 30 ŽELJEZNIČKIH POSTAJA, A MNOGE IMAJU VIDIKOVAC
Pruga je nastajala desetljećima i sastoji se od dvije dionice. Prva dionica vodi od Xininga do Golmuda i završena je još 1979. godine. Dugačka je 814 kilometara. Druga – od Golmuda do Lhase – broji 1142 kilometra, a radovi na njoj bili su završeni već spomenute 2005. godine. Na pruzi se nalazi 30-ak željezničkih postaja, od kojih mnoge ‘dolaze u paketu’ s vidikovcem jer pruga prolazi kroz nevjerojatan krajolik. Od tih postaja, najviša je postaja Tanggula koja se nalazi na vrtoglavih 5068 metara nadmorske visine te je i svjetski rekorder po tom pitanju, koji je prešišao nekadašnje prvake iz Bolivije i Perua.
RADOVI SE ODVIJALI U NEKOLIKO FAZA, A VOŽNJA TRAJE 22 SATA
Planovi o gradnji te najviše željezničke pruge začeti su još 1950-ih godina. S izgradnjom prve dionice krenulo se 1958. godine. Radovi na drugoj dionici krenuli su 2001., a 2010. godine krenulo se i s izgradnjom njezina produžetka – od Lhase do Shigatsea. Taj je ‘produžetak’ zgotovljen 2014. godine. Inače, cijeli put – od Xininga do Lhase – traje 22 sata.
GRADNJA JE BILA OGROMAN GRAĐEVINSKI I INŽENJERSKI POTHVAT
Gradnja ove pruge predstavljala je nevjerojatan pothvat, a inženjeri i građevinari koji su radili na njezinu projektiranju i izgradnji susretali su se s nekoliko velikih izazova, prenose različiti izvori. Jedan od njih bio je nedostatak kisika zbog velikih nadmorskih visina. Navodno je tijekom gradnje za zdravlje radnika brinulo oko 600 liječnika u 115 medicinskih ustanova podignutih uz prugu te 17 postaja za opskrbu kisikom. Drugi je bio krhki ekološki sustav, a treći činjenica da se gradi na permafrostu. Kod ovog potonjeg ističu se dodatni problemi. Jedan se odnosi na klimatske promjene koje inače utječu na stanje permafrosta i njegovu postojanost. Drugi se tiče utjecaja same željeznice na permafrost zbog čega su trebali primijeniti posebne mjere hlađenja koje osiguravaju postojanost tla, ali i omogućavaju vlaku da se kreće brzinom i do 100 kilometara na sat. Zahvaljujući tome postignut je još jedan rekord – najbrži vlak koji vozi po permafrostu.
NA PRUZI SE NALAZI I NAJVIŠI ŽELJEZNIČKI TUNEL NA SVIJETU
Iako smo ih nabrojali već nekoliko, ni to nisu svi rekordi kojima je ova željeznička pruga ‘okrunjena’. Ona je rekorder i u kategoriji najvišeg željezničkog tunela na svijetu. Riječ je o tunelu Fenghuoshan, koji se nalazi na visini od 4905 metara. Dugačak je ukupno 1338 metara. Povrh svega toga, tamošnji željeznički most Qingshuihe, dugačak 11,7 kilometara, najduži je pak most izgrađen na permafrostu.
