U našem društvu postoje različiti nazivi koji se koriste za opisivanje članova najuže obitelji. Na primjer, nekome je šogor sestrin suprug, dok je nekome i ženin brat.
Različita društva na puno različitih načina i naziva opisuju rodbinske odnose između dvoje ljudi. U Hrvatskoj je ta podjela prilično komplicirana i malo je ljudi koji znaju što svaki naziv znači. Večernji.hr donosi popis svih naziva iz svojte, dakle šire rodbine:
– Ženini roditelji: punac i punica
– Muževi roditelji: svekar i svekrva
– Sinova ili bratova žena: nevjesta, nevista, neva, snaha, snajka, snaja
– Kćerkin muž: zet
– Sestrin muž: svak, šogor
– Muževa sestra: zaova
– Muž muževe sestre: zaovac
– Djeca muževe sestre: zaovičići
– Mužev brat: djever
– Djeca muževog brata: djeveričići
– Žene dvojice braće: jetrve
– Žena muževog brata: jetrva
– Muževi dviju sestara: pašanci, badže, pašenozi
– Ženina sestra: svastika
– Muž ženine sestre: svak
– Mamina i tatina sestra: tetka
– Tetkin muž: tetak, dundo
– Mamin brat: ujak, ujo, ujac, dundo, daidža, barba
– Žena maminog brata: ujna
– Tatin brat: stric, striko, dundo, amidža, barba
– Žena tatinog brata: strina
– Kćeri dviju sestara ili braće: sestrične
– Svaki prvi rođak, sestrin, bratov, tetkin, stričev ili ujakov sin: bratić
– Mamina i tatina mama: baka, baba, nona
– Mamin i tatin tata: did, djed, dedo, đedo, dida, nono
– Tatina nova žena: maćeha
– Mamin novi muž: očuh
– Djeca iz prijašnjeg braka novog supružnika: pastorak ili pastorka
– Rodbina: krvna veza
– Svojta: muževa ili ženina rodbina
Neke starinske riječi i nazivi gube se u suvremenom hrvatskom jeziku jer ljudi više ne žive u istim domaćinstvima i na selima. Kroz godine su se ove riječi nekako izgubile iz govora pa ih se mnogi danas ni ne sjećaju, a mlađe generacije za njih nikad nisu ni čule.
