Na prijedlog Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila i po skraćenoj proceduri usvajanja uputila Parlamentu FBiH Prijedlog zakona o dopunama Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u FBiH i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine.
Jednom od dopuna je definirano da održivi povratak obuhvata programe ekonomskog osnaživanja povratnika, razvojne projekte podrške povratničkim sredinama, socijalne i humanitarne programe pomoći i druge vrste podrške reintegraciji povratnika u ranije prebivalište.
Dodana je i nova odredba o donošenju posebnog plana povratka i oporavka za područje regije Posavina, regije Srebrenica, kao i područja općina Drvar, Glamoč, Bosansko Grahovo i Bosanski Petrovac. Također se dodaje i odredba o ostvarivanju i podsticanju saradnje sa iseljeništvom.
Dopunom je predloženo i povećavaje izdvajanja sredstava za ove namjene iz Proračuna Federacije, i to u visini od 2,5 do tri posto iznosa proračunskih prihoda u tekućoj godini u FBiH, izuzev doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje.
Kako je obrazloženo, cijeneći stvarne potrebe raseljenih osoba i povratnika u prijeratna mjesta prebivališta, kao najranjivije kategorije našeg društva, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica realizira niz programa i projekata pomoći, stvarajući pretpostavke za potpunu reintegraciju u povratničkim sredinama.
Međutim, dosadašnja proračunska sredstva koja se godišnje osiguravaju resornom federalnom ministarstvu nisu dovoljna za podmirenje potreba raseljenih osoba i povratnika. To pokazuju podaci ministarstva gdje je na javnim pozivima samo u 2020. godini, za rekonstrukciju prijeratnih stambenih jedinica s ciljem povratka, stiglo više od 5.000, a za stvaranje uvjeta za održivost povratka oko 10.000 aplikacija.
Obrazloženo je da bi povećanje proračunskih sredstava otvorilo mogućnosti proširenja postojećih programa i projekata, s jedne, te kreiranja novih programa u rubnim dijelovima FBiH usmjerenih na manjinski povratak u regije Posavine, regije Srebrenica i područja općina Drvar, Glamoč, Bosansko Grahovo i Bosanski Petrovac, s druge strane.
Inače, Federalno ministarstvo realizira programe i projekte koji obuhvaćaju rekonstrukciju uništenih i oštećenih stambenih objekata, održivost povratka, te obnovu i izgradnju infrastrukture, objekata vjerskog, obrazovnog, sportskog i kulturnog karaktera, kao i drugih od značaja za širu društvenu zajednicu.
Ministarstvo provodi i projekte pomoći povratnicima putem dodjele poljoprivrednih mašina, sadnica, plastenika, stoke, te izgradnje stajskih objekata i rekultivacije poljoprivrednog zemljišta. Podrška je usmjerena i na programe podrške (samo)zapošljavanju ove populacije, i to kroz razvoj malih i srednjih poduzeća i podrškom projektima unapređenja privrednih djelatnosti za otvaranje novih radnih mjesta dodjeljivanjem grant sredstava, razvoja start up (početnog biznisa) povratnika, te projekata obavljanja pripravničkog rada s ciljem osposobljavanja mladih povratnika na tržištu rada. Projekti humanitarne pomoći obuhvaćaju dodjelu paketa hrane i sredstava za higijenu, finansijsku pomoć za liječenje povratnika, pružanje pomoći udruženjima koja se bave pitanjima raseljenih osoba i povratnika, te dodjelu stipendija studentima povratnicima na područje Republike Srpske i drugim vidovima pomoći.
Na tekst Prednacrta zakona pozitivna mišljenja dali su nadležni odbori Parlamenta FBiH, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Vlada FBiH utvrdila Nacrt zakona o javnom okupljanju
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, utvrdila Nacrt zakona o javnom okupljanju kojim se osigurava primjena najviše razine međunarodno priznatih prava i sloboda utvrđenih u međunarodnim dokumentima navedenim u Aneksu Ustava FBiH.
Ovim nacrtom, koji se upućuje u daljnju parlamentarnu proceduru, uređuje se javno okupljanje građana na području FBiH, način i postupak organiziranja javnog okupljanja, potom obveze organizatora i drugih organa koji sudjeluju u realizaciji javnog okupljanja, kao i druga pitanja od značaja za ovu oblast.
Javno okupljanje predstavlja osnovno pravo fizičke osobe koja se nalazi na području BiH i sastoji se od prava na slobodu okupljanja, te govora i mišljenja putem kojeg se javno izražavaju socijalna i druga uvjerenja i interesi. Fizičke osobe koja se nalaze na području FBiH imaju pravo organizirati javno okupljanje i u njemu sudjelovati, pri tome poštujući ljudska, etnička, vjerska, nacionalna i sva druga prava propisana međunarodnim dokumentima, kodeksima, kao i domaćim zakonima i drugim aktima.
Javno okupljanje, u smislu ovog zakona, predstavlja namjerno i privremeno prisustvo određenog broja pojedinaca na javnom mjestu radi zajedničkog izražavanja, odnosno prenošenja zajedničkih poruka i stavova za ostvarivanje socijalnih i drugih uvjerenja i interesa. Ono može biti najavljeno ili spontano, s tim da se provodi statično (na točno utvrđenom mjestu) ili u pokretu (kretanjem na predviđenoj relaciji). Javnim se smatra i svako neorganizovano, spontano okupljanje, koje se održava u posebnim, iznenadnim i po društvenu zajednicu relevantnim situacijama, a sve radi javnog izražavanja socijalnih i drugih uvjerenja i interesa.
Okupljanja koja se ne smatraju javnim, u smislu ovog zakona, su ona koja organiziraju i održavaju politički subjekti ili organizacije u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH.
Također, u javna okupljanja ne spadaju državne svečanosti, jubileji, javna okupljanja u zatvorenom prostoru, vjerska i druga tradicionalna narodna okupljanja, kao ni ona koja organizuju državni organi, te ona kojima je svrha ostvarivanje privrednih, kulturnih, humanitarnih, sportskih, zabavnih i drugih interesa.
Pravo na javno okupljanje može se ograničiti samo u izuzetnim slučajevima radi ostvarivanja demokratskih načela u interesu sigurnosti građana, javnog poretka ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih lica koje se zasniva na principima proporcionalnosti, što se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju.
Nadležni organi za poslove u vezi s javnim okupljanjem su županijska ministarstva unutarnjih poslova.
Sloboda govora na javnom okupljanju ograničena je zabranom govora mržnje, javnim pozivima ili poticajima na rat, nasilje, vjersku, nacionalnu ili etničku mržnju ili diskriminaciju. Zabranjeno je političkim organizacijama ili udruženjima građana čiji je rad zabranjen organizovati javno okupljanje. Javno okupljanje ne smiju sazvati niti na njemu istupati osobe kojima je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena mjera sigurnosti zabrane javnog istupanja.
Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrše županijsko ministarstvo i Federalno ministarstvo, svatko u okviru svojih ovlaštenja.
