Miris roštilja, svježe salate, voćni deserti i sladoled – sve to čini ljeto pravim užitkom za nepce. No, dok bezbrižno uživamo u sezonskim delicijama, lako zaboravljamo da visoke temperature stvaraju savršene uvjete za razmnožavanje bakterija koje jedva čekaju priliku da pokvare naš obrok – i dan, piše Večernji list BiH.
Bol u trbuhu, mučnina, povraćanje ili proljev često su prvi znak da na tanjuru nije bilo sve kako treba. Ljeto ne prašta nepažnju s hranom, stoga se, uz sunčane naočale i kremu za zaštitu od sunca, naoružajte i zdravim navikama pri čuvanju i konzumiranju hrane.
Čuvanje namirnica
Tijekom cijele godine, a osobito ljeti, potrebno je paziti na način čuvanja i pohranjivanja namirnica, upozoravaju stručnjaci. Visoke temperature pogoduju razmnožavanju bakterija i skraćuju rok trajanja hrane, čime se narušava njezina kvaliteta i nutritivna vrijednost. Velike temperature i vrućine i samim time nedovoljna opreznost pri konzumiranju i čuvanju hrane dovode do trovanja koja su posljednjih tjedna u BiH sve češća, a ambulante pune.
U toplim danima preporučuje se maksimalno pojednostaviti pripremu jela – koristiti isključivo svježe namirnice, pravilno ih termički obraditi i, kad god je moguće, svakodnevno pripremati svježe obroke. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti lako kvarljivim namirnicama životinjskog podrijetla, kao što su meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi.
Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom može se spriječiti i učestalim pranjem ruku te održavanjem higijene kuhinjskoga pribora i površina. Posebno je važno redovito čistiti daske za rezanje, osobito one na kojima se priprema sirovo meso – navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane (INZ). – Simptomi salmoneloze pojavljuju se od 12 do 72 sata nakon konzumacije zagađene hrane. Bolest obično traje četiri do sedam dana i kod većine oboljelih prolazi bez terapije. Kod nekih pacijenata učestalost proljeva zahtijeva hospitalizaciju radi sprječavanja dehidracije – upozoravaju liječnici. Kod težih oblika bolesti postoji mogućnost da salmonela iz crijeva dospije u krvotok i zarazi druge organe, a u tim je slučajevima nužna primjena antibiotika.
Teži se oblici češće javljaju kod starijih osoba, male djece i osoba oslabljenoga imuniteta. Najčešći simptomi salmoneloze su proljev, grčevi u želucu, povišena temperatura, mučnina, povraćanje, zimica, glavobolja i krv u stolici. Rizične namirnice uključuju sirova jaja, sirovo meso (osobito perad), kolače s kremom, sladolede, mlijeko. Stručnjaci upozoravaju da bilo koja namirnica može postati opasna ako se s njom postupa nehigijenski ili ako nije dobro termički obrađena.
Bolest prljavih ruku
Bolest se prenosi prljavim rukama, izravnim kontaktom s hranom i zato salmoneloza često naziva “bolest prljavih ruku”. Iako je rizik prijenosa veći kod zaraženih osoba i kliconoša, svatko može prenijeti bakteriju na hranu ako ne opere ruke prije rukovanja njome.
Većina ljudi ne mora potražiti liječničku pomoć jer infekcija često prođe sama od sebe u roku od nekoliko dana. Međutim, ako je riječ o dojenčadi, maloj djeci, starijim osobama ili osobama s oslabljenim imunitetom te ako bolest traje dulje od nekoliko dana i uključuje visoku temperaturu i krv u stolici, potrebno je obratiti se liječniku.
Izvor: vecernji.ba
