Na nadnevak 1. travnja u svijetu se obilježava Dan šale, kada se ljudi tradicionalno šale jedni s drugima i zabavljaju smišljanjem bezopasnih smicalica te objavljivanjem lažnih novosti.
Podrijetlo obilježavanja 1. travnja šalama i smijehom nije poznato, ali se vjeruje da ono svoje korijenje ima u dalekoj prošlosti. Postoje brojne pretpostavke o podrijetlu pošalica koje se vezuju uz ovaj dan, a neke sežu u antičko doba.
Jedna od teorija kaže da su ove prvotravanjske šale posljedica izmjene godišnjih doba odnosno proljetnog ekvinocija s kojim završava zima i dolazi dugo iščekivano proljeće, a što rezultira optimizmom i smijehom. Upravo se u takav kontekst može smjestiti rimski festival nazvan Hilaria koji se održavao krajem ožujka. Bila je to svetkovina vezana uz Kibelin kult. Tog dana su u starom Rimu bile dopuštene sve igre i igrice, a najveću popularnost je imalo maskiranje. Zapravo sam naziv ove svetkovine označava veselje koje sa sobom nosi i šalu i smjeh, piše povijest.hr.
Prema drugoj isto tako rasprostranjenoj teoriji podrijetlo 1. travnja treba tražiti u 1582., kada je Francuska prešla s Julijanskog kalendara na Gregorijanski. Julijanski kalendar je slavio Novu godinu oko 1. travnja dok ju je gregorijanski obilježavao 1. siječnja. U prilog ove teorije kao one koja je možda baš ona prava koja objašnjava podrijetlo dana šale ide i sporost širenja odredbe koja je imala određene posljedice. Naime, problemi u širenju vijesti doveli do toga da je i dalje dio stanovništva Novu godinu slavio kao i do tada u razdoblju od kraja ožujka do 1. travnja dok su oni informirani o promjenama u tome vidjeli priliku da se izruguju neupućenim i nazivaju ih travanjskim ludama.
Ž.I., KT
