Terorističke prijetnje, trgovina ljudima i nezakonite migracije, teme su o kojima su europski ministri unutarnjih poslova razgovarali u slovenskom Brdu kod Kranja. Iako su migrantski pritisci na vanjske granice Europske unije posljednjih mjeseci slabiji, Europa se suočava sa sve češćim terorističkim napadima unutar svojih granica.
Slovenski ministar unutarnjih poslova rekao je da u njihovu okružju postoji srednja razina opasnosti od potencijalnog terorističkog napada zbog aktualne nestabilnosti na Bliskom istoku. Najveći je problem, ističe – radikaliziranje mladih putem društvenih mreža.
– Posebno su opasni takozvani vukovi samotnjaci i njihov modus operandi koji je u zemljama Europske unije sve prisutniji. Cilj im je brzo radikalizirati mlade ljude na platformama poput Tik Toka, rekao je Boštjan Poklukar, slovenski ministar unutarnjih poslova.
Proteklih mjeseci pritisak ilegalnih migranata na vanjske granice Europske unije jenjava. Osjećaju to u Crnoj Gori, zemlji kroz koju je posljednjih godina vodio jedan krak Zapadnobalkanske migrantske rute.
– Oni koji se bave krijumčarenjem ljudi i ilegalni migracijama zaobilaze Crnu Goru, jer ako polazimo od pretpostavke da ćemo 2028. godine biti 28. članica Europske unije samim time će i građani biti zaštićeni jer će granice Crne Gore biti granice Europske unije, rekao jeDanilo Šaranović, ministar unutarnjih poslova Crne Gore.
Važno mjesto u čuvanju europske vanjske granice ima Hrvatska.
– Imamo 6700 graničnih policajaca s time da možemo ih pridodavati, a to često i činimo, do 500 drugih policijskih rodova, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
Sve je to rezultat povećanih kontrola te suradnje policija iz regije – zaključio je povjerenik Europske komisije Magnus Brunner. No u sigurnost treba ulagati.
– S našom novom strategijom potpuno smo promijenili politiku sigurnosti Europske unije. Drastično smo povećali sredstva i resurse za EUROPOL s nakanom da mogu sudjelovati u očuvanju sigurnosti naših država članica, rekao je Magnus Brunner, povjerenik Europske komisije za unutarnju politiku i migracije.
U odnosu na 2023. pritisak nezakonitih migracija na razini Europe pao je za 20, na razini Hrvatske za 70 posto.
Božinović: Za unutarnju sigurnost važna suradnja sa zapadnim Balkanom
Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u petak je na Brdu kod Kranja rekao da je za unutarnju sigurnost važna suradnja sa zemljama zapadnog Balkana jer se protiv sigurnosnih prijetni 21. stoljeće nemoguće boriti zatvoren u svoje u granice.
– Kriminal i sve one aktivnosti bilo državnih bilo nedržavnih aktera koje pratimo i protiv kojih se nastojimo organizirati i na pravi način odgovoriti, imaju prekograničnu dimenziju i ne možemo se zatvoriti u svoje granice i boriti se protiv sigurnosnih prijetnji 21. stoljeća, poručio je Božinović na tiskovnoj konferenciji u sklopu susreta ministara unutarnjih poslova “Procesa Brdo Brijuni” u Sloveniji.
Naglasio je da sigurnost postaje prioritet te da je ona neodvojivo povezana s “našim susjedstvom, u ovom slučaju sa zapadnim Balkanom”.
– Jutros je bilo govora o tome da je zapravo najbolji način da i Europska unija i zapadni Balkan imaju koristi od toga da se što brže, u okvirima zadanih kriterija, države zapadnog Balkane pridruže Europskoj uniji jer nas takav ishod sve skupa čini jačim i sigurnijim, kazao je Božinović.
Europska komisija predložila je sredinom ožujka uspostavu zajedničkog europskog sustava za povratak ilegalnih migranata. Novi pravni okvir za povratak, koji je zatražilo Europsko vijeće u listopadu 2024., važna je dopuna Pakta o migraciji i azilu koji stupa na snagu sredinom iduće godine.
Božinović je rekao da on nudi neke alate koji ranije nisu bili dostupni, a koji omogućavaju “da u ubrzanoj proceduri donosimo rješenja”.
– U tih nekoliko dana ćemo vidjeti je li osoba uopće kvalificirana za međunarodnu zaštitu i u tom kontekstu onda donositi odluke puno brže nego sada, rekao je Božinović.
Prijedlog uredbe o vraćanju nelegalnih migranta predviđa mogućnost uspostave povratničkih centara izvan teritorija EU-a u koje bi se slali migranti kojima je odbijen zahtjev za azilom.
Ovim se prijedlogom uvodi pravna mogućnost za vraćanje migranata koji nelegalno borave u EU-u i koji su dobili konačnu odluku o vraćanju u treću zemlju na temelju sporazuma ili dogovora sklopljenog bilateralno ili na razini EU-a. Takav sporazum ili dogovor može se sklopiti s trećom zemljom koja poštuje međunarodne standarde i načela ljudskih prava u skladu s međunarodnim pravom.
– Uredba o povratku je veoma važna jer vratiti sve one koji nisu u stanju ili nemaju uvjete da bi dobili međunarodnu zaštitu nešto je na čemu moramo raditi i tu očekujemo vrlo aktivnu ulogu Frontexa, kazao je ministar.
– Siguran sam da ćemo pravno (gledano) imati puno bolju situaciju nego što smo imali svih ovih godina s obzirom na sve nesporazume koji su se mogli pojavljivati i pojavljuju kad je u pitanju migrantska politika Europske unije.
