Večeras, točno u ponoć, Bosna i Hercegovina ulazi u predizbornu kampanju, vrijeme u kojem će politički subjekti – od stranaka, preko koalicija pa do neovisnih kandidata – u idućih 30 dana operacionalizirati sve planove rađene tjednima i mjesecima ranije te pokušat prezentiraati biračkim bazama, ali i potencijalnim novim biračima, svoje programe, ideje i vizije. Deveti opći izbori od potpisivanja Daytonskog sporazuma u BiH specifični su iz niza razloga, među ostalim, i zbog rekornog broja prijavljenih i ovjerenih političkih subjekata.
Ukupno 7257 kandidata u okviru 127 političkih subjekata na ovogodišnjim općim izborima natječe se za 518 pozicija, počevši od županijskih skupština, preko zastupničkih domova entitetskih parlamenata, pa do Zastupničkog doma državnog Parlamenta, kao i Predsjedništva BiH.
Za tri člana Predsjedništva BiH natječe se ukupno deset kandidata, u Zastupnički dom PS BiH biraju se 42 zastupnika, u Zastupnički dom Parlamenta FBiH 98 te 83 zastupnika u NSRS. U deset županija bira se 289 zastupnika, a broj u svakoj pojedinoj varira od županije do županije.
Ukupan broj birača na središnjem biračkom popisu zaključno sa stanjem na 18. kolovoza 2022. iznosi 3.368.666. Taj broj uključuje i 69.966 birača koji su se prijavili za glasovanje izvan BiH.
Ovi su izbori specifični i zbog toga što BiH u ovom trenutku nema ključan dio Izbornog zakona kojim se provode rezultati za domove naroda. Posljedica je to činjenice da je Ustavni sud proglasio neustavnim članke Izbornog zakona, utvrdivši prethodno da su omogućavali da jedan narod drugom bira izaslanike u federalni Dom naroda.
Upravo su to iz ciklusa u ciklus činili Bošnjaci birajući Hrvatima predstavnike, a što će se dogoditi ove godine, ovisi, među ostalim, i o tome hoće li visoki predstavnik nametnuti izmjene Izbornog zakona.
Izvor. Večernji list/Dario Pušić
