Hrvatski arhitekt i urbanist Nikola Bašić predstavio je nedavno sa suradnicima idejno rješenje vidikovca na Ramskom jezeru u Domu kulture u Prozoru. Točnije, radi se o prostorno-programskoj studiji destinacijskih uporišta koja se sastoji od tri destinacije, prenio je portal ramski-vjesnik.ba.
Tvrtka GS-RAMA angažirala je, uz suglasnost Općine Prozor-Rama, jednog od najuglednijih stručnjaka kada je u pitanju prostorno planiranje, uz mišljenje da Bašić može donijeti vizije koje će pridonijeti razvoju Rame u prepoznatljivu i kvalitetnu turističku destinaciju. Izradu idejnog rješenja financirala je GS-RAMA.
Studija tako obuhvaća tri važne točke i tri nova moguća mjesta susreta: destinacijska točka 1: PanoRama, destinacijska točka 2: Šćit te destinacijska točka 3: kamenolom u Kovačevu Polju. Ove tri lokacije bile bi svojevrsni susret s fenomenima Rame. Vidikovac PanoRama bilo bi mjesto pogleda. Turistički centar na Šćitu bio bi mjesto smirenja. Bašićev tim ističe kako je na ovom mjestu sveprisutna duhovnost, stoga bi gradnja bila toliko suzdržana da bi se poistovjetila s prirodom. Bio bi to minimum intervencije, a maksimum doživljaja. Treća lokacija, mjesto preobrazbe, zatvoreni je kamenolom koji je šezdesetih potpuno izgubio sve svoje elemente, a sada bi doživio urbanu transformaciju kroz hibridni projekt koji u sebi nosi elemente turističkog, edukativnog i znanstvenog. Vidikovac PanoRama bio bi povezan žičarom s još jednom točkom pogleda, poznatim vidikovcem Izlaz s nešto nižom kotom, objavio je portal je ramski-vjesnik.ba. Bašić je u svom obraćanju istaknuo kako Rama ne treba nikakve atrakcije, sve već sadrži sama u sebi, ništa nije potrebno izmišljati, a žiteljima poručuje da razvoj turizma u njihovu kraju ne smije biti ishitren.
“Potpuno sam siguran da za svog života ovo neću doživjeti, ali to mi ne umanjuje radost stvaranja i radost ovog otkrivanja jer je to radost mog posla”, komentirao je Bašić razvoj turizma u Rami, koji će se zasigurno dogoditi u budućnosti. Bašić je nekoliko puta dolazio u terenski obilazak Rame, pa je komentirao i prostor koji ga je zatekao.
“Htjeli smo prepoznati prostor, htjeli smo mu ući u dušu, htjeli smo mu ući pod kožu, htjeli smo ga shvatiti. Upravo zato što, ako ga shvatimo, onda ćemo ga moći iskreno interpretirati na pravi način. Jer, radi se o iznimnom, posebnom mjestu, ne samo u bh. i europskim nego i u svjetskim razmjerima.” Bašić je posebno istaknuo fenomen koji se događa u Rami. “To je trenutak kada priroda i čovjek uđu u takvu sretnu interakciju da tvore novu vrijednost. Upravo se to dogodilo u Rami, jer Ramu stvaramo destinacijskim uporištem, dakle, to je destinacijsko srce u smislu turističkog razvoja ovoga područja”, objasnio je Bašić.
Prirodna bogatstva
Hrvatski arhitekt istaknuo je kako je Rama nevjerojatno malo područje u kojem je sadržano iznimno mnogo prirodnih i kulturnih vrijednosti. “Mi smo zapravo ovdje došli da zajedno prepoznamo ono što su naše vrijednosti. Da te vrijednosti znamo shvatiti, prihvatiti, mudro upravljati na našu korist i zadovoljstvo ove zajednice, a pogotovo iz solidarnosti prema onima koji još nemaju pravo glasa jer se zapravo još nisu ni rodili. O njima trebamo najviše voditi računa”, zaključio je Bašić, prenio je portal ramski-vjesnik.ba. Bašić je rođen 1946. godine na Murteru, diplomirao je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu 1972., na kojem je, budući da je radio u Zavodu za studije i projektiranje DOM Sarajevo, od 1976. bio asistent. Od 1981. radi u Zadru u projektnom uredu Donat, od 1985. kao voditelj arhitektonskoga tima poduzeća SAS, a od 1991. vlastita projektantskog ureda Marinaprojekt. Bio je izvanredni profesor na Građevinsko-arhitektonskom fakultetu u Splitu od 2005. do umirovljenja 2015. Već 1991. osvaja nagradu “Piranesi” za nautičko-turistički centar Zlatna luka u Sukošanu kraj Zadra, a već od prvih vrhunaca kao mladi arhitekt biva nadahnut tradicionalnom dalmatinskom arhitekturom, konstantno unosi prostorne inovacije, čak i u stambenoj arhitekturi, a među žiteljima je poznat i izraz “Bašićev stan”.
