Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je, otvarajući današnju sjednicu Vlade, mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata.
Današnja sjednica Vlade, naglasio je uvodno, posvećena je jesenskom paketu mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, te se čak prvih 20 točaka dnevnog reda odnosi na taj paket.
“Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja”, istaknuo je premijer Plenković i dodao da je nedvojbeno glavni razlog tih poremećaja ruska agresija na Ukrajinu.
Uz to, klimatske promjene, koje su sve izraženije, pridonose poskupljenju hrane i energije.
Također, zbog nastavka pandemije Covida-19, kinesko je gospodarstvo značajno usporilo proizvodnju te je time došlo do poremećaja u tokovima svjetske trgovine.
Nakon dvije godine pandemije, zabilježen je snažan gospodarski rast koji je dodatno povećao neravnotežu između velike potražnje i nedovoljne ponude.
Usporedbe cijena energenata u protekle dvije godine
Govoreći o rekordnom rastu cijena nafte, plina, struje i ugljena, naveo je podatke o tim cijenama na današnji dan u protekle dvije godine.
Tako je barel nafte prije dvije godine u ovo vrijeme koštao 47 dolara, prije godinu dana ta je cijena iznosila 68 dolara, a danas iznosi 93 dolara.
Cijena električne energije prije dvije godine bila je 45 eura po MWh, lani u ovo doba bila je 131 euro po MWh, a danas je 534 eura po MWh.
Što se tiče plina, prije dvije godine MWH koštao je 12 eura, lani 52 eura, a danas je 216 eura.
Tona ugljena prije dvije godine koštala je 61 dolar, lani 112 dolara, dok danas košta 380 dolara.
“To pokazuje do sada neviđen, izmijenjen kontekst globalnog poskupljenja”, istaknuo je premijer Plenković.
Podsjetio je na proljetne mjere Vlade i prvi energetski paket, zahvaljujući kojima je cijena plina za hrvatska kućanstva bila stabilna.
Doprinos tih mjera ilustrirao je i podatcima o cijenama litre benzina te o tome kakve bi one bile danas bez mjera Vlade. Primjerice, litra benzina danas je 10,62 kune, dok bi bez tih mjera ona bila 12,57 kuna. Za dizelsko gorivo, koje je danas 12,89 kuna po litri, naveo je da bi bez mjera Vlade ta cijena iznosila 14,88 kuna, dok bi plavi dizel po litri koštao 10,15 kuna, a ovako je fiksiran na 8,49 kuna
Uz ovaj paket, dodao je, rast za cijelu godinu bit će iznad svih predviđanja i očekivanja.
Pravednost ovoga paketa ogleda se u tome što je on usmjeren upravo najviše na one koje najviše pogađa rast cijena i kojima je pomoć najpotrebnija.
Paket je i sveobuhvatan jer ne ostavlja baš nikoga po strani, kazao je premijer Plenković. Osim kućanstava, on direktno cilja na javni i neprofitni sektor te na gospodarstvo.
“Međutim, ne zaboravljamo ni dugoročni smjer. Sveobuhvatnost mora sadržavati i važan element, a to je naznaka kuda idemo kao društvo u ovim globalnim okolnostima, a to je ubrzana tranzicija na obnovljive izvore energije”, istaknuo je.
Ublažavanje rasta cijena električne energije za kućanstva
Prvi dio Vladina paketa odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije.
Govoreći o cijeni električne energije za kućanstva, premijer Plenković najavio je da će ona biti ograničena.
Po prosječnoj cijeni od 59 eura za MWh za polugodišnju potrošnju do 2.500 kWh, mjera je fiksirana na razdoblje od 1. listopada do 31. ožujka 2023. i pokriva najbitniji period, jesensko-zimski.
Ono što kućanstva potroše povrh tih 2.500 kWh plaćat će po prosječnoj cijeni od 88 eura za MWh.
Ti se prosjeci, pojasnio je premijer, baziraju na realnoj potrošnji hrvatskih kućanstava i preciznoj snimci stanja.
Nakon potrošnje 2.500 kWh dolazi do povećanja cijene i to upravo zato da bismo se vratili na preporuke Vlade iz srpnja o potrebi štednje energije zbog dosad neviđenih okolnosti, dodao je.
“Vrijednost, odnosno financijska težina ove mjere je 3,1 milijardu kuna”, kazao je premijer Plenković.
