Posebno je istaknuo pozitivnu ulogu hrvatskih političara u BiH i hrvatskoga premijera koji, kako je rekao, snažno podržavaju europske integracije zemlje i međunacionalno pomirenje.
Visoki međunarodni predstavnik rekao je u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a da Bosni i Hercegovini ne prijeti rat, ali da se nalazi u najtežoj poslijeratnoj krizi od Daytona te je istaknuo kako hrvatski političari u BiH i službeni Zagreb snažno zagovaraju europske integracije zemlje i međunacionalno pomirenje. Pozvao je na ustavne i izborne reforme provedbom presude Europskog suda za ljudska prava “Sejdić – Finci”, ali i Ustavnoga suda BiH u predmetu “Ljubić” nadogradnjom Daytonskog sporazuma. Istaknuo je važnost očuvanja pozicije triju konstitutivnih naroda i drugih građana. Njegovo obraćanje bilo je bitno drukčije nijansirano nego što je to slučaj s izvješćem koje je poslao njegov ured ranije, pa se čak može steći dojam da se radi o dvjema različitim institucijama.
Dva OHR-a!
Christian Schmidt pred Vijećem sigurnosti UN-a predstavio je najnoviju analizu stanja u BiH, ocijenivši da, iako nema sigurnosnih naznaka sukoba, zemlja prolazi kroz najdublju političku krizu od završetka rata. U fokusu njegova izlaganja bili su posljednji potezi Republike Srpske, osobito nakon presude predsjedniku Miloradu Dodiku, koji je osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Schmidt je naglasio da ovakvi postupci potkopavaju ustavni poredak, ugrožavaju teritorijalni integritet BiH i stvaraju pravnu nesigurnost. Posebno je istaknuo pozitivnu ulogu hrvatskih političara u BiH i hrvatskoga premijera koji, kako je rekao, snažno podržavaju europske integracije zemlje i međunacionalno pomirenje. Schmidt je pohvalio stav hrvatskih stranaka koje su jasno artikulirale važnost ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda, ali i provedbe reformi, uključujući presude “Sejdić -Finci” i “Ljubić”. Naglasio je da upravo hrvatska strana daje primjer kako se može zagovarati europski put BiH, uz očuvanje ravnoteže između naroda.
Govoreći o Daytonskom sporazumu, Schmidt je poručio: “Dayton nije obični zakonski dokument – on ostaje temelj demokratske strukture zemlje.” Istaknuo je da nijedan narod u BiH ne poziva na ekstremizam, a bošnjačka strana ostala je smirena u suočavanju s izazovima. Posebno je pohvalio napore lokalnih aktera u Mostaru, gdje, kako je rekao, očekuje zrelost u rješavanju lokalnih pitanja bez potrebe za uplitanjem međunarodne zajednice, spomenuvši i konkretne poteze poduzete u dobroj vjeri. To je sve suprotno od izvješća u kojemu se govori o dominaciji Hrvata nad Bošnjacima. Schmidt je upozorio da je politička situacija “neviđena kriza od Daytona” te da se mora spriječiti daljnje urušavanje institucija, osobito kroz poštovanje odluka Ustavnog suda BiH. Pozvao je na ustavne i izborne reforme koje bi trebale zaštititi prava svih – triju konstitutivnih naroda i ostalih građana – te eliminirati diskriminaciju. Predložio je organizaciju posebne konferencije o ustavnim reformama i naglasio da se Dayton mora razvijati i nadograđivati, a ne dovoditi u pitanje. U kontekstu europskih integracija Schmidt je pozvao na ubrzanje EU puta BiH i ispunjavanje uvjeta, naglašavajući da međunarodna zajednica mora ostati angažirana kako bi BiH oblikovala svoju budućnost u miru i stabilnosti. Obraćanje je bilo posebno emotivno kada je govorio o obilježavanju kraja Drugog svjetskog rata i važnosti sprječavanja novih sukoba u Europi: “Dayton je zaustavio rat. To moramo pamtiti i poštovati.” Dodao je da ga građani BiH često pitaju može li ih uvjeriti da rata neće biti, poručivši da je zapaljiva retorika nekih aktera neprihvatljiva, no da susjedne zemlje zasad nisu slijedile te destabilizirajuće poteze. Kina je u svom istupu ocijenila da je presuda protiv Dodika podignula nacionalne tenzije i izrazila zabrinutost zbog posljedica koje to može imati. Peking je naglasio da korištenje bonnskih ovlasti visokog predstavnika, posebno bez potvrde Vijeća sigurnosti UN-a, stvara dodatne tenzije te je pozvao na prestanak takve prakse.
Jedan čovjek – krivac
Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja otišao je korak dalje, proglasivši BiH pogođenom “najozbiljnijom krizom u poslijeratnom razdoblju” te optužio Schmidta i međunarodnu zajednicu za pokušaj unitarizacije zemlje. Moskva smatra da Schmidt ignorira Daytonski sporazum, da se miješa u unutarnje stvari BiH i da mu je cilj oslabiti ulogu Srba. Nebenzja je prozvao Schmidta zbog, kako je rekao, pristranog izvješća i pokušaja progona Dodika, koga je nazvao “najpopularnijim političarem” među Srbima. Predstavnici Rusije i Kine također su doveli u pitanje Schmidtov legitimitet, ističući da ga Vijeće sigurnosti UN-a nije formalno potvrdilo na dužnosti visokog predstavnika, što je, prema njima, praksa koja bi se trebala poštovati. Schmidt je, s druge strane, podsjetio da su njegove ovlasti jasno definirane bonnskim ovlastima koje su mu dale zemlje članice Vijeća za provedbu mira (PIC) te da su više puta potvrđene u rezolucijama Vijeća sigurnosti. Predstavnica Ujedinjenoga Kraljevstva rekla je da samo jedna osoba predstavlja opasnost za BiH, a to je, po njezinim riječima, predsjednik RS-a Milorad Dodik.
“Dayton je jedan od uspjeha ovoga Vijeća. To nije kolonijalizam da pomažemo BiH na ovome putu. Kao što je rekao visoki predstavnik, BiH može evoluirati demokratski. Ovlasti koje su visokim predstavnicima dodijeljene odobrene su od Vijeća sigurnosti. Jedna je osoba opasnost – predsjednik Milorad Dodik prijeti neovisnosti, jedinstvu BiH. Visoki predstavnik djeluje protiv osoba koje narušavaju Daytonski sporazum”, rekla je predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva. Na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku obratila se i srpska članica Predsjedništva kritizirajući rad visokog predstavnika.
Izvor: vecernji.ba
