U samo nekoliko dana Sarajevo se suočilo s nizom požara – od vatrometa koji je izazvao vatru na tabiji u Starom Gradu, preko zapaljene deponije na Krupačkim stijenama, do požara koji je jučer izbio na području Ilidže. Građani su s pravom zabrinuti: šta je uzrok tolikih požara i ko snosi odgovornost za prevenciju, sanaciju i kontrolu?
Na ta pitanja u emisiji Novi dan odgovarali su Fehret Ibrak, inspektor i sudski vještak, Asaf Jelešković, direktor Kantonalne javne ustanove Zaštićena područja, Azra Šehić Kustura iz Aarhus centra i Kemal Cacan, komandant Specijalne vatrogasne jedinice u Sarajevu.
Požari na miniranim terenima: Vatrogasci nemoćni
Komandant Cacan upozorava na dramatičnu situaciju:
“U ovom trenutku imamo požar u rejonu Karaule, općina Ilijaš. Vatrogasci su od jučer u 13 sati na terenu, rade cijelu noć i dan, ali požar nije lokalizovan jer dolazi do miniranih područja – ne smijemo rizikovati živote ljudi. Samo u julu do jutros imali smo 21 požar”, kaže Cacan, ističući kako je teže gasiti vatru na brdovitom i nepristupačnom terenu.
Zaštićena područja na udaru: štete nesagledive
Asaf Jelešković naglašava koliko su zaštićene zone važne za očuvanje rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.
“Pojava požara može imati nesagledive posljedice. Štete su ogromne i za prirodu i za biodiverzitet”, upozorava Jelešković, podsjećajući na prošlogodišnji požar na Skakavcu, gdje je brzom reakcijom nadzornika i uposlenika Sarajevo-šuma spriječena katastrofa.
Zastarjeli zakoni i neefikasna kontrola
Inspektor Fehret Ibrak podsjeća na ogroman problem zastarjelih zakona: “Naši propisi o pirotehnici i zaštiti od požara su iz 1970-ih i 1980-ih. Zakon o zaštiti od požara donesen je tek 2009, ali ni on nije dovoljan. Zbog loše zakonske regulative pojedinci zloupotrebljavaju vatromete, a inspekcija ima ‘vezane ruke’. U Federaciji BiH stanje je jako loše, a nadležni nemaju sluha za promjene”,kaže Ibrak, koji je u inspekciji već 35 godina.
Deponija koja truje grad: “Problem je sistemski”
Azra Šehić Kustura ističe da je deponija na Krupačkim stijenama sama po sebi ekološka bomba, a požar je dodatno pogoršao situaciju.
“Svi otrovi koji se emituju iz deponije, kada se zapale, višestruko povećavaju zagađenje zraka, vode i zemljišta. Problem je što je odgovornost podijeljena između javnih preduzeća, lokalnih vlasti i ministarstava, a niko ne preuzima punu odgovornost. Republičko ministarstvo je najodgovornije jer zna da je deponija ilegalna – nijedna deponija ne bi smjela raditi bez potrebnih dozvola”, naglašava Šehić Kustura.
Građani ključni za promjene
Uprkos svemu, stručnjaci se slažu da građani moraju biti aktivniji.
“Građani su upozoravali na probleme s deponijom na Krupačkim stijenama. Moraju znati svoja prava, ali i obaveze. Kao društvo moramo se trgnuti”,zaključuje Šehić Kustura.
Cacan dodaje kako ni najbolja obuka vatrogasaca nije dovoljna bez saradnje građana.
“Imamo dovoljno ljudi, ali nemamo opreme. Ljudi često ignorišu upozorenja, a ključ je u preventivnim mjerama i dosljednom nadzoru – bez toga, sve naše apela ostaju prazna priča”, kaže Cacan.
