Župa Sv. Franje Asiškog Bila kod Livna, proslavila je 10. kolovoza sto godina svoga postojanja
Tom prigodom, središnja svečanost bila je misno slavlje koje je predvodio banjolučki biskup mons. Željko Majićuz koncelebraciju pomoćnog banjolučkog biskupa u miru mons. Marka Semrena, OFM, koji je podrijetlom iz župe Bila, provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravka Dadića te drugih svećenika iz livanjskog i drugih krajeva.
U svojoj propovijedi biskup Majić potaknuo je neka ova stota obljetnica ne bude kraj, nego novi početak. „Početak za obnovljenu vjeru u našim obiteljima, jače zajedništvo, u župi, dekanatu, livanjskom kraju, biskupiji, da se ne dijelimo. Hrabro i ustrajno svjedočenje vjere jednako kod djece, mladih i starijih, u društvu i na svakome mjestu. Ova obljetnica nije spuštanje zastora na pozornici na kraju jednog čina, nego nastavka drame života kojeg je redatelj sam Isus Krist koji je naš put, istina i život. Naš izvor, vrhunac i cilj“, kazao je, uz ostalo, mons. Majić.
Na kraju sv. mise biskup Željko blagoslovio je na crkvenom trgu kip Sv. Franje Asiškog, rad Nikole Vrljića.
Misno slavlje okupilo je brojne vjernike, među kojima su bili i mladi u narodnim nošnjama.
Poslije sv. mise upriličen je ručak tijekom kojeg su folkloraši iz Bile okupljeni oko KUD-a Tribanj bili domaćini smotre folklora i tradicije. Na ovoj smotri pod nazivom Zov ognjišta nastupili su pored folkloraša livanjskog kraja i gosti iz Osijeka, Knina i Solina.
Stogodišnjicu svoga postojanja župa Bila proslavila je s nekoliko zabavnih, kulturnih i vjerskih događaja. Prema riječima župnika fra Miljenka Petričevića, zajednica je obilježavanje ovog velikog jubileja započela u svibnju hodočašćem u Asiz, a za ovu prigodu tiskana je monografija Pod zaštitom Franje Asiškog, sto godina župe Bila, koju je uredilo 15 različitih autora, a 11 njih su domaći sinovi.
Monografija je predstavljena 9. kolovoza u župnoj crkvi, a o njoj su govorili novinar Žarko Ivković, fra Drago Bojići urednik fra Marijan Karaula.
„U monografiji je sadržana povijest župe Bila. Tekstovi su znanstveni, filozofski, povijesni i teološki. To je jedna opsežna slika župe sa svim njezinim selima i povijest livanjskog kraja. Ona je memorija jedne žive zajednice unatoč migracijama s kojima se susrela“, kazao je Ivković istaknuvši kako je za potrebe knjige proveden popis župne zajednice.
Urednik monografije fra Marijan istaknuo je kako „knjiga ne završava tiskanjem, nego se nastavlja pisati dalje i uvijek; ona je lijek za zaborav i zapis sadašnjosti za budućnost“.
Inače, župa Bila utemeljena je 1925. odvajanjem od župe Čuklić kao samostalna kapelanija, a od 1936. kao župa. Prvotno su mise slavljene u drvenoj kapelici koja je sa svim inventarom izgorjela 1932., a zatim je izgrađena današnja svetinja. Kamen temeljac blagoslovljen je 4. listopada 1935., a radovi su okončani završetkom zvonika 1966.
Župa pripada Banjolučkoj biskupiji, a njome upravljaju franjevci Bosne Srebrene. Sastoji se od naselja: Bila, Držanlije, Grborezi, Komorani, Srđevići i Zabrišće.
Prema podatcima iz 2024. ima 657 kućanstava s 2 076 vjernika.
J.M., KT
