Zagađenost zraka i dalje je gorući problem diljem Bosne i Hercegovine, a u pojedinim gradovima bilježe se drastična prekoračenja vrijednosti zagađujućih čestica. Dok je u većem dijelu središnje Bosne zrak ocijenjen kao vrlo nezdrav, situacija u Banjoj Luci i Visokom eskalirala je do razine “opasnog”, s indeksom kvalitete zraka koji je premašivao 430.
Najizraženija zagađenja bilježe se u industrijskim i energetskim središtima, posebice u Sarajevskoj, Zeničko-dobojskoj i Tuzlanskoj županiji. Uz industriju i promet, dominantan uzrok loše kvalitete zraka su kućna ložišta na ugljen i drva. Enis Krečinić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda pojašnjava kako meteorološki uvjeti, poput temperaturne inverzije u kotlinama, u kombinaciji s ljudskim faktorom dovode do zadržavanja zagađenih materija.
“Hercegovačko-neretvanska županija je dosta čista, kao i Hercegbosanska, dok u Unsko-sanskoj bilježimo periodična prekoračenja. Na udaru je središnja Bosna, gdje imamo kotlinske gradove i veliko korištenje biomase za zagrijavanje. Morfologija i meteorologija dovode do stravičnih uvjeta gdje se zagađenje zadržava danima, posebno u gradovima poput Sarajeva i Zenice”, istaknuo je Krečinić.
Povećan broj pacijenata u SKB Mostar
Dugotrajna izloženost zraku loše kvalitete ostavlja ozbiljne posljedice na zdravlje stanovništva. Sveučilišna klinička bolnica (SKB) Mostar u ovom razdoblju bilježi povećan broj prijema na Kliniku za plućne bolesti i tuberkulozu.
Predstojnica Klinike, prof. dr. sc. Kristina Galić, upozorava da zagađenost zraka ne uzrokuje samo respiratorne tegobe poput astme, već i ozbiljne kardiovaskularne probleme.
“Dosadašnja istraživanja pokazala su da se povećava broj akutnih kardiovaskularnih incidenata, poput moždanog udara. Posebno ugrožene skupine su djeca, osobe starije životne dobi te osobe koje od ranije boluju od respiratornih ili kardiovaskularnih bolesti”, naglasila je dr. Galić.
Liječnici ističu kako u tranzicijskim zemljama poput BiH još uvijek nema dovoljno razvijene svijesti o štetnosti zagađenog zraka. Građanima se preporučuje redovito praćenje indeksa kvalitete zraka te izbjegavanje duljeg boravka na otvorenom u kritičnim razdobljima. Stabilizacija vremenskih prilika, a time i kvalitete zraka, očekuje se krajem siječnja.
Više u prilogu:
