Korištenjem ove stranice prihvaćate Pravila o privatnosti i Uvjete korištenja.
Accept
hrvatski.ba

hrvatski.ba

Notifikacija
  • Naslovna
  • Vijesti
    • Busovača
    • ŽSB
    • BiH
    • Hrvatska
    • Svijet
  • Crna kronika
  • Sport
  • Magazin / Zanimljivosti
  • Kolumne / Komentari
Čitanje: Pravo sudjelovanja u konklavi ima 135 kardinala iz 71 zemlje
Dijeli
hrvatski.bahrvatski.ba
Font ResizerAa
Traži
  • Naslovna
  • Vijesti
    • Busovača
    • ŽSB
    • BiH
    • Hrvatska
    • Svijet
  • Crna kronika
  • Sport
  • Magazin / Zanimljivosti
  • Kolumne / Komentari
Prati nas
© 2022 Hrvatski.ba Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.
hrvatski.ba > Vijesti > Svijet > Pravo sudjelovanja u konklavi ima 135 kardinala iz 71 zemlje
IzdvojenoSvijetVijesti

Pravo sudjelovanja u konklavi ima 135 kardinala iz 71 zemlje

Last updated: 30. travnja 2025. 08:33
Published: 30. travnja 2025.
Dijeli
3 Min Čitanja
Dijeli

Ususret početku konklave zakazane za 7. svibnja, Vatikan je objavio kako 135 kardinala elektora iz 71 zemlje može sudjelovati u izboru novog pape.

Kardinali dolaze sa svih kontinenata: 53 iz Europe, 37 iz Amerike (od čega 16 iz Sjeverne, 4 iz Srednje i 17 iz Južne Amerike), 23 iz Azije, 18 iz Afrike i 4 iz Oceanije, prenosi IKA.

Prvi put u povijesti, 12 država imat će vlastite kardinale s pravom glasa, uključujući Haiti, Zelenortske Otoke, Papuu Novu Gvineju, Švedsku, Luksemburg, Sudan te druge.

Najmlađi izbornik je 45-godišnji australski kardinal Mikola Bychok, dok je najstariji Španjolac Carlos Osoro Sierra koji ima 79 godina. Najbrojnija generacija među izbornicima je ona rođena 1947. godine s 13 članova.

Od ukupnog broja, petoricu kardinala imenovao je papa Ivan Pavao II., 22 su imenovana za vrijeme pontifikata Benedikta XVI., dok je čak 108 kardinala imenovao papa Franjo.

Značajan broj elektora dolazi iz redovničkih zajednica – ukupno 33 kardinala iz 18 redova. Najviše je salezijanaca (5), potom franjevaca i isusovaca (po 4), a među ostalima su i pripadnici redova poput redemptorista, verbita, augustinaca, kapucina, karmelićana i drugih.

Prema kanonu 349 Zakonika kanonskoga prava, kardinali čine poseban kolegij koji ima zadaću izbora rimskog biskupa. U skladu s Apostolskom konstitucijom Universi Dominici gregis, pravo glasa imaju isključivo kardinali koji na dan početka konklave nisu navršili 80 godina. Ukupno, Kardinalski zbor danas ima 252 člana, od čega 135 s pravom glasa i 117 bez tog prava.

Među kardinalima elektorima, najstariji po stažu bit će Vinko kard. Puljić, umirovljeni vrhbosanski nadbiskup koji je rođen 8. rujna 1945., a s navršenih 79 godina zadržava pravo glasa neposredno prije ulaska u osamdesetu godinu života.

Isti broj godina ima i španjolski kardinal Carlos Osoro Sierra, umirovljeni nadbiskup Madrida, rođen 20. svibnja 1945., koji je također pri samom pragu dobne granice za sudjelovanje u izboru novog poglavara Katoličke Crkve. Treći među najstarijima je hrvatski kardinal Josip Bozanić, umirovljeni zagrebački nadbiskup, rođen 20. ožujka 1949. u Rijeci. S navršenih 76 godina, kardinal Bozanić se svrstava među najiskusnije članove izbornog kolegija.

J.P., KT

Prethodna vijesti Veliki koncert Marka Perkovića Thompsona u Sinju – 04.08.2025.
Sljedeća vijest Braća Bobaš iz Viteza – u jednom danu dva priznanja, dan ponosa za obitelj i zajednicu

Najčitanije

Đakonsko ređenje našeg župljanina, fra Roberta Bašića
BiH Busovača Vijesti
19. listopada 2025.
Štajerska: Jedanaestogodišnjeg biciklistu udario vlak, teško je ozlijeđen
Crna kronika Izdvojeno
4. svibnja 2022.
Iz prodaje povučena zimska linija između Zadra i Beča
Izdvojeno Magazin / Zanimljivosti
4. svibnja 2022.
Klagenfurt: Pijani muškarac skakao na ulicu pa napao policajce
Crna kronika Izdvojeno
5. svibnja 2022.
Prati nas
© 2022 Hrvatski.ba Sva prava zadržana.
Username or Email Address
Password

Lost your password?