Najmanji otok Dodekaneza je Kastellorizo, koji se naziva i Megisti, a iako mu ime sugerira da je najveći, ima površinu od tek 12 četvornih kilometara…
U niski grčkih otoka smještenih u jugoistočnom dijelu Egejskog mora poznatih kao Dodekanez – Rodos, Karpatos i Kos nisu nepoznati. A i ostali u skupini, kao što su Kalimnos, Astipalea, Kasos, Halki, Leros, Nisiros, Patmos, Simi i Tilos mnogima izazivaju znatiželju.
Netaknuti i bez gužve, manji otoci skrivaju predivne uvale, plaže i vulkanske kratere, uličice i trgove, konobe i barove, a pronaći ćete i značajna arheološka nalazišta, tradicionalna sela i srednjovjekovne spomenike. Iako samo ime Dodekanez sugerira da se radi o 12 otoka, zapravo ih je puno više – ukupno je 163 otoka i otočića, od kojih je samo 26 naseljeno. Ukupna površina Dodekaneza iznosi 2663 km².
To je pretežno planinsko područje, s nekoliko ravnica, osobito na otocima kao što su Kos i Rodos. Najviši vrhovi su Ataviros na Rodosu i Kalolimni (1300 m) na Karpatosu. Dodekanez je poznat i cijenjen zbog spoja istočne i zapadne arhitekture i kulture.
Rodos, Kos i Astipalea imaju zračne luke do kojih lete avioni iz Atene i Soluna, ali do Dodekaneza možete doći i brodom iz Pireja ili Kavale, kao i drugih egejskih otoka.
Mali, ali veliki Kastellorizo
Najmanji otok Dodekaneza je Kastellorizo, koji se naziva i Megisti, a iako mu ime sugerira da je najveći, ima površinu od tek 12 četvornih kilometara. Smjestio se na krajnjem istoku Grčke, na mjestu gdje završava Europa i počinje Azija. Udaljen je svega dva kilometra od turske obale, a do Rodosa ima dobrih 120 km.
Naziv Kastellorizo duguje zamku iz 14. stoljeća podignutom na brdu, iznad luke, koji je sagrađen na istom mjestu gdje se nalazila antička akropola i manja bizantska utvrda. Zamak su izgradili Malteški vitezovi sa Rodosa, na tlu od crvenog pijeska i stijena te ga nazvali Castello Rosso (crveni zamak).
Zbog strateškog položaja, otok je imao burnu prošlost koja započinje još u neolitskom razdoblju. Prvi su ga naselili Dorani, a tijekom helenističkog razdoblja na otoku su procvjetale mikenska i minojska kultura. Svojedobno su ga zauzeli vitezi Ivanovci ili Hospitalci. Kastellorizo je bio pod osmanskom vlašću oko 400 godina, sve do 1913. kada su se stanovnici pobunili i proglasili neovisnost.
Iako je Kastellorizo nekad imao i do 12 tisuća stanovnika, danas (prema popisu iz 2021.) tamo živi samo 584 ljudi.
Šetnja u prošlost
Kastellorizo je dom arheoloških nalazišta iz neolita, kao što su ostatci kiklopskih bedema, koje su podigli Pelazgi, kao i pronađenih artefakata iz minojskih i mikenskih vremena. Likijska grobnica je još uvijek jedan od najimpresivnijih spomenika na otoku. Lijepi grčki otok poslužio je i za snimanje Oscarom nagrađenog filma iz 1992. godine. Mediterraneo je talijanski film kojeg je režirao Gabriele Salvatores u kojem talijanski poručnik Montini i njegovi vojnici zaposjedaju grčki otok 1941. godine.
Što raditi na otoku
Usprkos skromnoj veličini i udaljenosti od kopna, otok ima odličnu turističku ponudu – s odličnim hotelima i restoranima po prijateljskim cijenama, a pronaći ćete i aerodrom, poštu, banku, ljekarnu, pa čak i taksi.
Osim uživanja u prirodi i otkrivanja uzbudljive prošlosti, na otoku možete posjetiti i predivnu Plavu špilju u koju je pristup moguć samo kada je more potpuno mirno. Krajem kolovoza, ljubitelji filma iz cijelog svijeta dolaze na Beyond Borders, filmski festival dokumentarnog filma.
Otočići u blizini idealni su za ronjenje i otkrivanje ljepota ispod morske površine, a za lošeg vremena zavirite u Muzej zagonetki koji broji više od 4000 zanimacija za moždane vijuge. Mali, ali zanimljiv povijesni muzej smješten je u nekadašnjoj džamiji, gdje možete vidjeti predmete koji su se nekoć koristili, upoznati tradiciju narodne umjetnosti te doznati nešto više o povijesti otoka za koji su se borili Grci, Osmanlije, Francuzi, Britanci i Talijani.
