Kupci su često dovedeni u zabludu s različitim ambalažama. Iako na proizvodima piše da su prirodni, to ne mora biti točno. Skvalen, guanin, karmin, kolagen, glicerin i lanolin nikako nisu prikladni za vegane. Dolaze iz prirode, ali pripadaju životinjama.
Iako se često misli suprotno, neki prirodni kozmetički proizvodi nisu prikladni za vegane. Samo zato što na ambalaži stoji da proizvod ne sadrži sintetiku ne znači da unutra nema i sastojaka životinjskog podrijetla, koji se često pogrešno smatraju “prirodnim”. Ovo su neki od sastojaka koji se često nalaze u takvim proizvodima, od šminke do krema za njegu lica, a koji su zapravo dobiveni od životinja i samim time nisu prikladni za vegane.
- Kupci su često dovedeni u zabludu s različitim ambalažama. Iako na proizvodima piše da su prirodni, to ne mora biti točno. Skvalen, guanin, karmin, kolagen, glicerin i lanolin nikako nisu prikladni za vegane. Dolaze iz prirode, ali pripadaju životinjama.
- 1) Skvalen
- 2) Guanin
- 3) Karmin
- 4) Kolagen
- 5) Glicerin
- 7) Lanolin
1) Skvalen
Vrlo čest sastojak u proizvodima za njegu kože je skvalen, antioksidans koji se dobiva iz jetre morskih pasa. To govori i samo ime ovog organskog spoja – Squalidae, vrste dubokomorskih pasa u kojima je ovaj spoj prvi put otkriven i ekstrahiran. Po svojoj je strukturi sličan beta-karotenu, vitaminu A i vitaminu E, no za razliku od njih, koje u tijelo unosimo isključivo putem hrane i koji su u većim količinama dokazano toksični za ljudski organizam, skvalen se u ljudskom organizmu stvara tijekom normalnih fizioloških procesa i stoga nema štetnih djelovanja. Čest je sastojak u brojnim balzamima za usne, uljima za sunčanje te hidratantnim kremama.
Neki brendovi pritom koriste vegansku alternativu skvalenu, dobivenu fermentacijom šećerne trske. Važno je pritom istaknuti da je taj skvalen jednako učinkovit budući da je molekularno kompatibilan s vlagom u koži. Štoviše, upija se i do deset puta brže od ostalih ulja. Osim iz trske, dobiva se iz maslinovog ulja, rižinih mekinja, sjemenki amaranta, pšeničnih klica, nekih gljiva i datulja.
2) Guanin
Guanin se većinom nalazi u ruževima za usne, lakovima za nokte, sjenilima, highlighterima, nekim maskarama te bronzerima. Riječ je zapravo o svjetlucavom materijalu koji se dobiva iz ribljih ljuskica.
U proizvodnji se najprije sastružu i moče u alkohol, a zatim usitne kako bi se dobila svjetlucava esencija za kozmetičke proizvode. Veganska alternativa su imitacije bisera i leguminoze – biljke koje pripadaju skupini mahunastog povrća te čestice aluminija i bronce.
3) Karmin
Riječ je o crvenom pigmentu koji dolazi od ženki kukaca koji jedu kaktuse u južnim i srednjoameričkim zemljama. Kada se zdrobe, ovi kukci luče crvenu kemikaliju koja se još naziva karminska kiselina. Ona se u kozmetičkoj industriji miješa s kalcijevom soli kako bi se dobila prirodna crvena boja koja se naziva karmin. Osim u ruževima za usne, karmin se može pronaći i u lakovima za nokte, šamponima za kosu, sjajilima za usne te kozmetici crvene i narančaste boje.
Osim u kozmetici, koristi se i kao boja u prehrambenoj industriji za niz različitih namirnica, od slatkiša i peciva pa sve do začina i džemova. Na popisima sastojaka karmin se može kriti i pod nazivima prirodno crveno 4, E120 i CI 75470.
Veganske opcije su sok od cikle te korijen biljke bolujak koji se također koriste u kozmetičkoj industriji.
4) Kolagen
Sve više ljudi diljem svijeta koristi kolagen u borbi protiv starenja. Usmjeren je ka poboljšanju elastičnosti kože i smanjenju pojava bora, ali često nije prikladan za vegane. Naime, ovaj vlaknasti protein dolazi iz tkiva i kostiju životinja, kao i životinjske kože, ligamenata i tetiva.
Dodatan problem je i činjenica da je kolagen nus produkt mesne industrije, gdje se upotrebljavaju pesticidi poput glifosata, koji se direktno apsorbira u kosti životinja. Većina kolagena koji se koristi u industriji dolazi iz govedine ili ribe, a veganske opcije su bademovo ulje i proteini iz soje.
5) Glicerin
Glicerin se koristi kao hidratantno sredstvo i nalazi se u širokom rasponu kozmetičkih proizvoda, ali najčešće u sapunima. Iako postoji glicerin biljnog podrijetla, koji je najčešće od soje, kokosovog ili palminog ulja, mnogi potječu od životinjskih masti. Riječ je zapravo o otpadu u proizvodnji sapuna u kojoj se većinski koriste životinjske masnoće.
Čest je sastojak u sredstvima za čišćenje lica, puderima, kremastim rumenilima, maskama za lice, šamponima i regeneratorima za kosu, lakovima za kosu, kao i pastama za zube, vodicama za ispiranje usta te pjenama za brijanje.
Glicerin je zapravo alkohol, a njegove molekule izgledaju kao mala krunica s tri kapljice alkohola na vrhu te tri ugljika u bazi.
7) Lanolin
Potječe iz žlijezda ovaca koje luče ovu masnu tvar kako bi se hidrirale. Tvar se zatim prikuplja iz ovčje vune i koristi u kozmetičkoj industriji. Lanolin se najčešće nalazi u balzamima i sjajilima za usne, ali i u proizvodima za njegu kose te hidratantnim kremama za tijelo i lice.
Djeluje doslovno kao omekšivač – omekšava i umiruje kožu, ali je rezultat čestih okrutnosti prema životinjama. Postoje neke biljne alternative lanolinu, koje će brendovi kao takve i istaknuti, ako su dobivene od biljnih masti poput maslinovog ulja, shea maslaca ili kokosovog ulja.
green.hr
