Proljeće je idealno vrijeme za istražiti svoj vrt, dvorište ili obližnju šumu. Zašto? Jer ćete tamo vjerojatno pronaći jestive biljke ili plodove od kojih možete napraviti ukusna jela ili napitke bez da ste uložili mnogo truda u vrtlarenje.
Možda biste se iznenadili koliko je plodova u prirodi u koje niste morali uložiti svoj trud i biti odgovoran vrtlar, a te biljke su i dalje tu, jestive su i možete ih koristiti za pripremanje raznih obroka i specijaliteta. Ako ste sve do sad mislili kako je u vašm vrtu, dvorištu ili obližnjoj šumi jestivo samo ono što ste vi posadili, popisom ovih samoodrživih biljaka proširiti ćemo vaš dnevni meni.
Metvica
Metvica je izdržljiva, brzorastuća višegodišnja biljka koja doseže visinu od jednog do tri metra. Listovi su nježni i mirisni, s jakim okusom mente koji se može koristiti za aromatiziranje hrane i kuhanje biljnih čajeva.
Odličan je izbor za sjenovita i vlažna područja vašeg dvorišta, budući da podnosi sjenu i preferira vlažno tlo. Lako raste, brzo se razmnožava i voli se širiti, stoga je najbolje uzgajati metvicu na područjima koja su omeđena pločnikom.
Može se uzgajati iz sjemena i razmnožavati rezanjem ili dijeljenjem biljaka koje već imate u zemlji, a možete ju jednostavno i pronaći u skrovitim dijelovima šume.
Majčina dušica
Majčina dušica puzava je višegodišnja biljka i tvori pokrivač tla nalik na prostirku. To je otporna biljka koju možete pronaći na livadama šuma, a čini je i izvrsnim izborom u blizini staza i između kamenih stepenica. Majčina dušica se može razmnožavati reznicama ili dijeljenjem postojećih biljaka.
Šumska jagoda
Raste na rubovima šume i šumskim proplancima i krčevinama. Za hranu se upotrebljava od davnine. Primjenjuje se i kao ljekovita biljka. Diploidna je i nije divlji oblik uzgojne vrtne jagode koja je hibrid sjeverno i južnoameričkih vrsta.
Ružmarin puzavac
Ružmarin puzavac je zimzelena trajna biljka. Zahvaljujući svom mediteranskom podrijetlu, preferira suhu klimu i podnosi sušu. Nije dobar izbor za hladniju klimu jer će zimi umrijeti ako temperature redovito padaju ispod 20 stupnjeva. Ljeti daje svijetloplave cvjetove, a najbolje ga je rezati nakon što cvatnja prođe kako bi se potaknuo gusti rast.
Stolisnik
Obični stolisnik biljna je vrsta iz obitelji glavočike. Stolisnik je vrlo rasprostranjena biljka, česta po livadama. Znanstveni naziv nosi po starogrčkom mitološkom junaku Ahileju, koji je, prema Ilijadi, stolisnikom liječio svoje rane. Koristi se prema tome, u narodnoj medicini, a nerijetko od njega se sprema i čaj.
Maslačak
Sigurno ga ima svako dvorište ili obližnja livada. Od cvjetova maslačka mnogi rade sirup, no također, zeleni listovi biljke izvrsni su za proljetnu salatu kojoj rijetko tko može odoljeti.
Borovnica
Borovnica je maleni višegodišnji grm. Neki primjerci mogu opstati i do 15 godina. Naraste od 10-60 cm, rijetko do 90 cm, a trebamo li dodatno napominjati koliko ljeti uživamo u tim plavičastim plodovima punim vitamina? Češće ćete ih naći zavučene u šumama, a njihov urod ovisi od sezone do sezone.
Tušt
Ili portulak neki ljudi smatraju invazivnim korovom, on je zapravo vrlo hranjiv. Izvor je i proteina i omega-3 masnih kiselina, uz ostale vitamine i minerale. Portulak ima limunasti, kiselkasti okus, a lišće ubrano kasnije tijekom dana može imati blaži okus. Može se jesti svježe u salatama, nasjeckano i dodavano u vinaigrette ili lagano pirjano i dodavano jelima za prženje na isti način kao što mogu koristiti klice graha. Lišće, stabljike, sjemenke i cvjetovi su jestivi.
Medvjeđi luk
Vrsta je samonikle jestive biljke roda Allium. Biljka je srodna s lukom i češnjakom. Medvjeđi luk sadrži allicin, eterična ulja, alisulfide i polisaharide, a ukusni mladi izdanci, od kojih možete napraviti salate, krem-juhe, pesto, aromatično ulje, tinkture i slično, sadrže 20 do 50 mg vitamina C i karoten. Sadrži i vrijedne mineralne soli.
green.hr
