Četiri dana nakon provedbe općih izbora naziru se konačni sastavi zakonodavne, ali i dijela izvršne vlasti na svim razinama. Osim Predsjedništva BiH, u kojemu Hrvati nemaju svog predstavnika, na svim ostalim razinama i u institucijama predstavnici hrvatskog naroda bit će nezaobilazni čimbenik u uspostavi vlasti.
U kontekstu Zastupničkog doma PS BiH sadašnji izračun pokazuje kako će najviše mandata imati SDA, odnosno osam, SNSD šest, a HDZ BiH i stranke HNS-a pet.
U kontekstu Federacije BiH SDP bi osvojio 4, DF i NiP po 3, a kad je riječ o RS-u, druga je po redu snaga koju čine SDS i PDP s po dva zastupnika. U Zastupnički dom ušao bi i niz stranaka s jednim mandatom, a jedna od njih je i PDA, iako je to slučaj graničnog mandata, pa u konačnici postoji mogućnost da ostane bez njega.
Kada je riječ o Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, najviše mandata dobio bi SDA, i to 26, a nakon toga i HDZ BiH i stranke HNS-a sa 16 zastupnika. SDP bi imao 14, DF 12, a NiP 7, dok bi po pet mandata mogli osvojiti Naša stranka i NES. Parlamentaran će biti i SBiH s moguća četiri mandata, a slijedi HDZ 1990 s moguća tri, te HRS i HNP s po jednim mandatom. U Parlament bi, prema sadašnjem izračunu, trebali s po jednim zastupnikom ući laburisti, Pomak (USŽ), klao i PDA.
S obzirom na takav odnos snaga, kao i činjenicu da je za većinu u ovom domu potrebno 50 ruku, vidljivo je kako se većina može prijaviti uz sudjelovanje hrvatskih stranaka sa SDA, ali i bez SDA, odnosno uz suradnju hrvatskih stranaka s “trojkom”.
Kada je riječ o županijama, u četiri od pet njih HDZ BiH će diktirati tempo ustroja vlasti, dok je u slučaju većinski bošnjačkih županija situacija kudikamo složenija, a u najmanje četiri SDA će biti u problemu kako pronaći dovoljan broj ruku.
Izvor: Večernji list
