Najniže među zemljama regije rangirana je Bosna i Hercegovina, na 132. mjestu, zbog fragmentirane vojne strukture i kroničnog nedostatka sredstava.
I dok se sve više priča o umjetnoj inteligenciji, klimatskim promjenama i ekonomskoj održivosti, klasična vojna moć ostaje temeljni stup državne sigurnosti i globalnog utjecaja. Tenkovi, ratni brodovi i vojne baze možda ne dominiraju naslovnicama kao nekad, ali njihova važnost nije nestala – naprotiv, geopolitičke krize posljednjih godina ponovno su ih stavile u središte međunarodnih odnosa.
Global Firepower Index za 2025. godinu još jednom donosi pregled najjačih vojnih sila svijeta, rangirajući 145 zemalja prema više od 60 kriterija – od brojnosti vojnika i naoružanja, do logističke sposobnosti, tehnološke razvijenosti i strateškog položaja. Za razliku od pukog zbrajanja tenkova, ovaj indeks pruža širu sliku stvarne vojne spremnosti i kapaciteta svake države, isključujući nuklearno naoružanje kako bi usporedba bila što objektivnija.
Na samom vrhu, bez iznenađenja, nalaze se Sjedinjene Američke Države, čiji vojni proračun premašuje 900 milijardi dolara. Uz globalnu mrežu baza, najmoderniju tehnologiju i sposobnost istovremenog djelovanja na više kontinenata, SAD ostaje vodeća vojna sila svijeta.
Rusija i Kina zauzimaju drugo i treće mjesto. Rusija, unatoč ekonomskim sankcijama i iscrpljujućem ratu u Ukrajini, i dalje raspolaže s masivnim brojem vojnika i snažnim industrijskim kompleksom. Kina, s ambicijama dominacije u Aziji, posebice u Tajvanskom tjesnacu i Južnokineskom moru, ubrzano jača svoju mornaricu i tehnološku infrastrukturu. Na četvrtom mjestu je Indija, koja gradi status vojne sile svjetskog ranga kroz modernizaciju opreme i strateške odnose s velikim igračima poput SAD-a i Rusije.
Posebno se ističe Turska, koja zahvaljujući domaćoj proizvodnji – uključujući borbene dronove Bayraktar – sve više jača svoju vojnu neovisnost. Među rastućim silama u Europi je i Poljska, koja kroz nabavu američkih i korejskih sustava želi postati oslonac NATO-a u regiji. Iznenađuje i pozicija Italije, koja unatoč unutarnjoj političkoj nestabilnosti, ima snažne vojne kapacitete, posebno na Mediteranu.
Foto: Global Firepower Index
Nažalost, Hrvatska je pala na 74. mjesto, što je pad u odnosu na prethodne godine. Iako raspolaže s moderniziranom opremom – uključujući borbene zrakoplove Rafale – sveukupna vojna spremnost, logistika i domaća industrijska podrška ne prate tempo modernizacije nekih susjednih zemalja. Srbija je na 63. mjestu, znatno ispred Hrvatske. Ta razlika posljedica je dugogodišnjih ulaganja u vojsku, naročito u zrakoplovstvo, artiljeriju i suradnju s Rusijom i Kinom.
Mađarska se nalazi na 55. mjestu, zahvaljujući značajnim kupovinama zapadne tehnologije, prvenstveno iz Njemačke i SAD-a. Austrija, iako neutralna, pozicionirana je na 68. mjestu, a Slovenija nešto niže od Hrvatske – na 96. poziciji. Najniže među zemljama regije rangirana je Bosna i Hercegovina, na 132. mjestu, zbog fragmentirane vojne strukture i kroničnog nedostatka sredstava. Cijeli pipis analiziranih vojnih snaga možete pogledati OVDJE.
Izvor: vecernji.ba
