Apostolski nuncij u Italiji i San Marinu, monsinjor Petar Rajič, u razgovoru za Dnevnik PLUS RTV Herceg-Bosne govorio je o pontifikatu pape Franje, procesu kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, izboru pape Lava XIV., odnosu Europe prema kršćanstvu, izazovima za Katoličku crkvu, kao i osobnoj povezanosti s domovinom svojih predaka, Hercegovinom.
- Korijeni u Hercegovini i česta povezanost s domovinom
- Od Baltičkih zemalja do Italije: diplomacija u službi evanđelja
- Nasljeđe pape Franje
- Imenovanja iz Hercegovine i proces kanonizacije blaženog Stepinca
- Očekivanja od novog Pape Lava XIV.
- Položaj katolika u svijetu i Europi: izazovi i odgovornost
- Američki i kanadski katolici, aktivni i povezani s Crkvom
- Povezanost domovinske i iseljene Hrvatske ostaje temelj
- Vatikanska diplomacija: strpljiva služba evanđelja
Korijeni u Hercegovini i česta povezanost s domovinom
Mons. Petar Rajič, rođen u Torontu u obitelji hrvatskih iseljenika iz Doljana pokraj Čapljine (župa Dračevo), istaknuo je koliko je njegova obitelj uvijek čuvala povezanost s domovinom i rodbinom. I danas, kao visoki predstavnik Svete Stolice, redovito posjećuje rodni kraj: “Nastojim doći barem jednom godišnje. Obilazim rodbinu i prijatelje, a tu nalazim i odmor.”
Govoreći o svojoj crkvenoj tituli naslovnog nadbiskupa drevne biskupije Sarsenterum, pojašnjava da se radi o biskupiji koja se spominje još u šestom stoljeću, a čije je moguće povijesno sjedište prema nekim izvorima veže uz područje Stoca ili Bijelog Polja kod Mostara.
Od Baltičkih zemalja do Italije: diplomacija u službi evanđelja
Mons. Rajič je bio apostolski nuncij u Litvi, Latviji i Estoniji, zemljama slične povijesti s Hrvatskom, a danas tu dužnost obnaša u Italiji i San Marinu. Naglašava da se, osobito u Litvi, osjećao gotovo kao kod kuće zbog sličnog povijesnog iskustva i duboke povezanosti s Katoličkom crkvom.
“Litva je većinski katolička zemlja i snažno je vezana za Rim. Kao i mi Hrvati, i oni su prošli kroz komunističko razdoblje, ali sada slobodno ispovijedaju vjeru”, rekao je.
Nasljeđe pape Franje
Komentirajući pontifikat preminulog pape Franje, monsinjor Rajič ističe kako se ne može suditi papin rad jer “to jedino Bog može”. Ipak, smatra da je Papa Franjo posebno naglašavao ljubav i karitativna djela, brigu za siromašne i marginalizirane.
“Kod Ivana Pavla II. bila je prisutna nada, kod Benedikta XVI. vjera, a kod pape Franje ljubav – sve tri teološke kreposti koje su obilježile njihov pontifikat”, rekao je Rajič.
O kritikama da su papina imenovanja bila politički motivirana, Rajič poručuje: “Ne možemo gledati Crkvu političkim mjerilima. Papa gleda potrebe Crkve i tko je najprikladniji za određenu službu.”
Imenovanja iz Hercegovine i proces kanonizacije blaženog Stepinca
Na pitanje o brojnim imenovanjima crkvenih velikodostojnika iz Hercegovine tijekom pontifikata pape Franje, Rajič ističe kako se to može promatrati kao nagrada, ali ne samo Hercegovini, već cijeloj hrvatskoj Crkvi.
O pitanju kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, Rajič kaže kako proces ide dalje i da je, iako je komisija sa Srpskom pravoslavnom crkvom dala malo konkretnih rezultata, kanonizacija neupitna: “Proces je nezaustavljiv. Kada će se dogoditi – to je papina odluka.”
Očekivanja od novog Pape Lava XIV.
Novi poglavar Katoličke crkve, papa Lav XIV., Amerikanac i augustinac, poznanik je mons. Rajiča još iz vremena kada je bio prefekt Dikasterija za biskupe. “Upoznali smo se kroz rad i susrete. Vrlo je smiren, duhovan i strpljiv čovjek. Vjerujem da će biti izvrstan papa”, ističe Rajič.
Na pitanje može li se uskoro očekivati posjet pape Lava XIV. Hrvatskoj, Rajič je rekao kako je novi papa još kao kardinal bio pozvan u Zagreb, pa se sada, s obzirom na okolnosti, nada da će taj posjet uskoro i ostvariti.
Položaj katolika u svijetu i Europi: izazovi i odgovornost
Govoreći o situaciji katolika u svijetu, osobito u zemljama gdje su izloženi terorističkim napadima i diskriminaciji, Rajič je istaknuo hrabrost tih vjernika koji unatoč opasnostima ostaju vjerni vjeri i vlastitoj zemlji.
“Mi nismo nasilni, često smo žrtve nasilja. Unatoč progonima, katolici žele ostati u svojim zemljama. Naš nauk širi kraljevstvo ljubavi i mira”, poručio je.
Govoreći o stanju u Europi, ističe: “Europa se udaljila od Boga. Zaboravlja svoje judeokršćanske temelje, a sekularizacija je velika opasnost. Mi ne želimo teokraciju, nego društvo utemeljeno na evanđeoskim načelima koja omogućuju slobodu i poštivanje razlika.”
Posebno ga žalosti činjenica da se u mnogim europskim gradovima crkve pretvaraju u muzeje, a vjernika je sve manje. “Ljudi su se povukli u udobnost i zaboravili na Boga i bližnjega. Potrebna je nova evangelizacija i povratak temeljima”, naglasio je.
Američki i kanadski katolici, aktivni i povezani s Crkvom
Iako su Sjeverna Amerika i Europa različite kroz povijest, monsinjor Rajič tvrdi da u Kanadi i SAD-u postoji živa i aktivna vjera.
“Vjernici su uključeni u svoje župe, volontiraju, sudjeluju u karitativnim djelima. Vjera tamo nije samo nedjeljna misa – ona se živi svaki dan”, rekao je.
Povezanost domovinske i iseljene Hrvatske ostaje temelj
Rajič je posebno istaknuo važnost održavanja veza između domovine i iseljeništva:
“Naše župe i misije u svijetu čuvaju vjeru, jezik i identitet. Svećenici i časne sestre iz domovine unose duh Hrvatske u inozemstvo. Ta povezanost i danas puno znači ljudima, iako su možda već treća ili četvrta generacija.”
Vatikanska diplomacija: strpljiva služba evanđelja
Na kraju razgovora, Rajič je progovorio o uspjehu vatikanske diplomacije, koja traje stoljećima:
“Mi ne nosimo politički program, već evanđelje i Kristov mir. Tražimo pravdu i mir među narodima, i zato opstajemo. U toj misiji imamo Božju pomoć i blagoslov.”
Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:
