- srpnja, gornji dom ruskog parlamenta odobrio je novi zakon o cenzuri koji uvodi novčane kazne za svakoga tko bude uhvaćen da pretražuje internet ili pristupa sadržaju koji je službeno označen kao „ekstremistički”. Zakon će stupiti na snagu kada ga potpiše ruski predsjednik Vladimir Putin. Ovaj sveobuhvatni zakon tu ne staje: on također predviđa kazne za promoviranje VPN usluga, alata kojeg mnogi Rusi koriste kako bi zaobišli državnu cenzuru i pristupili blokiranim informacijama.
Nakon što je donji dom, Državna duma, podržao zakon 22. srpnja, mala skupina ljudi prosvjedovala je ispred zgrade parlamenta što je bio prvi prosvjed uopće nakon dugo vremena. Jedan od transparenata je glasio: „Za Rusiju bez cenzure. Orwell je napisao distopiju, a ne priručnik.” Policija je brzo uhitila muškarca koji ga je držao.
Klasični distopijski roman „1984.” Georgea Orwella, objavljen 1949. godine, široko se tumači kao upozorenje protiv totalitarne vlasti, inspirirano autorovim opažanjima o represiji u nacizmu i staljinizmu.
Među prosvjednicima bio je i Boris Nadeždin, koji je na predsjedničkim izborima 2024. godine trebao biti kandidiran kao jedini liberalni kandidat. No izborno povjerenstvo odbilo je registrirati njegovu kandidaturu.
„Prva faza bila je zabrana internetskih stranica. Sad zabranjuju ljudima da uopće pretražuju internet. Ovo je već blizu zločinu misli,” rekao je Nadeždin za DW, aludirajući na Orwellov roman i njegovu središnju temu kažnjavanja građana zbog razmišljanja koje se razlikuje od državne ideologije.
Novi zakon izdvaja se čak i među desecima zakona o cenzuri koje je Državna duma donijela prije i nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Prema prijedlogu zakona, puko pretraživanje tzv. „ekstremističkih materijala” na internetu sada će se smatrati administrativnim prekršajem, kažnjivim novčanom kaznom do ekvivalenta 55 eura (64 dolara). Prije toga, kazne su bile predviđene samo za aktivno dijeljenje zabranjenog materijala, poput objavljivanja kritičnog komentara na društvenim mrežama.
Što se smatra ekstremističkim materijalom određuje popis koji vodi rusko Ministarstvo pravosuđa. Trenutno sadrži više od 5.000 stavki. Dužnosnici i zakonodavci tvrde da zakon cilja na one koji sustavno traže zabranjeni sadržaj, a ne prosječne građane koji povremeno pretražuju, no nisu pojasnili što se točno smatra sustavnim pretraživanjem.
Registar uključuje letke, brošure, knjige, novine, filmove, video isječke, likovne radove i pjesme. U teoriji, trebao bi sadržavati sadržaj koji potiče međunacionalnu mržnju, kao i spise vođa njemačke nacističke kao i talijanske fašističke stranke.U praksi, popis uključuje i djela koja kritiziraju vlast ili se protive autoritetima.
Jedno od njih je knjiga iz 2002. godine ruskog prebjega i bivšeg časnika Savezne sigurnosne službe (FSB) Aleksandra Litvinjenka. Naslovljena „Ljubjanka – kriminalna skupina”, ova publicistička knjiga opisuje kako su ruske sigurnosne službe navodno organizirale bombaške napade na stambene zgrade u Moskvi 1999. godine i druge terorističke akte kako bi pomogle Putinu da dođe na vlast.
Na crnoj listi nalaze se i materijali vjerskog pokreta Jehovinih svjedoka, koje je Rusija 2017. godine proglasila ekstremističkim.
Izvor: Večernji list
