Posmrtni ostaci Jure Đapića koji je bio nepokretan, pronađeni su nedaleko od kuće u kojoj je živ zapaljen.
Imao je skoro 80 godina, bio je u invalidskim kolicima, ali svoju rodnu grudu nije želio napustiti, niti biti na teret sunarodnjacima koji su se ljeta te ratne 1993. godine povlačili iz više naseljenih mjesta u Uskoplju prema Raduši, pred najezdom daleko brojnije Armije BiH. Prema iskazima svjedokinje koja se zatekla u blizini i čula njegove krike, Jure je živ zapaljen u kući u koju se sklonio na kraju Voljica podno Raduše. Za njegovim posmrtnim ostacima tragalo se skoro 32 godine. Pronađeni su nedavno, nekoliko stotina metara od kuće u kojoj je ovaj bespomoćni starac ubijen na posebno okrutan način iz čega je vidljivo da su premještani kako bi se sakrili tragovi zločina. Konačni smiraj Jure Đapić pronaći će u subotu 17. svibnja kada će njegovi posmrtni ostaci biti pokopani na groblju Kašice u naselju Voljice, a pokop je u 16 sati.
Događaj koji je doveo do ovog stravičnog zločina čija je žrtva bio Jure Đapić, rekonstruirali su nam pripadnici Brigade HVO-a „Dr. Ante Starčević“. Snage Armije BiH kazuju nam, na području Voljica u lipnju 1993. godine bile su znatno pojačane, a ovo područje branila je tek jedna satnija Brigade HVO-a. Brojčano daleko nadmoćnijoj Armiji BiH uspijeva ovladati položajem u selu Kute- Rajića kuće nakon čega počinje sustavna pljačka i paljenje hrvatskih kuća. Radi zaštite civilnog stanovništva stiže zapovijed o povlačenju hrvatskog stanovništva iz Voljica prema Raduši i organiziranja nove crte obrane na samom kraju naselja.
Jure Đapić koji je bio u invalidskim kolicima također je izmješten u zadnju kuću koja se nalazila prema putu ka Raduši. Budući da je HVO i dalje bio u nepovoljnom položaju, prije svega zbog malobrojnosti, radi spašavanja civila stiže nova zapovijed, o povlačenju na Radušu. Zapovijed je izdana 23. lipnja 1993. uoči sv. Ive. Jure Đapić odbio je evakuaciju iz razloga što je bio nepokretan i nije htio biti teret u izvlačenju i spašavanju života drugima. Zapovijed Armije BiH da se svi predaju zatekla ga je u kući u koju se sklonio prema Raduši. Na blagdan sv. Ive 24. lipnja rano ujutro Armija BiH kreće s novom akcijom paljenja kuća. Žena koja je zatekla u blizini čula je jauke pokojnog Jure što navodi na zaključak da je živ spaljen, rekonstrukcija je stravičnog zločina čija je žrtva nepokretni starac.
Preko snaga UN-a bezuspješno je odmah po prestanku sukoba organizirana pretraga terena na kojem je zadnji put viđen Jure Đapić. Rođen je 1912 godine. Živio je u mjestu Gornje Voljice, u Uskoplju, a pretpostavlja se da je ubijen 24. lipnja 1993. Nakon skoro 32 godine duge potrage za njegovim posmrtnim ostacima, bit će sahranjen u subotu 17. svibnja na groblju Kašice u mjestu Voljice. Za ovaj zločin nitko nije odgovarao!
Izvor: vecernji.ba
