Mladi su kritični prema tradicionalnim medijima, digitalnim alatima i ulozi medija u društvu, ali kritičko promišljanje ne motivira mlađe generacije na aktivnije sudjelovanje u društvu, istaknuto je na konferenciji “Medijsko obrazovanje ostaje važno” koju je organizirao Gong zajedno s 10 partnerskih organizacija/institucija.
Na događaju su istraživači i istraživačice okupljeni u tematsku mrežu “Medijsko obrazovanje je važno” predstavili tri istraživanja o medijskim navikama u Hrvatskoj, prvo je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku građana i građanki Hrvatske, drugo na nastavnicama Hrvatskog jezika i razredne nastave, a treće na studentima FER-a, Medicinskog fakulteta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Osijeku.
Istraživanje medijske pismenosti pokazalo je da gotovo trećina građana/ki (32,1 %) teško procjenjuje jesu li neke vijesti na internetu stvarne ili lažne. Najviše ih zabrinjava istinitost informacija koje dobivaju na Facebooku (55,0 %), portalima ili aplikacijama za distribuciju vijesti (54,3 %), YouTubeu (46,1 %) messengerima (npr. WhatsApp, Viber) (41,2 %) i Twitteru
(33,9 %).
“Medijsko obrazovanje je u modernom društvu ključno za uključivanje u ključne političke procese; jednom riječju, za aktivno sudjelovanje u društvu”, naglasio je Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, koji je bio jedan od istraživača. Dodao je kako je zanimljivo da razina obrazovanja uopće ne utječe na način konzumacije medija kod mladih.
Zanimljivo je istaknuti da se građani/ke u velikoj mjeri slažu s tvrdnjom da mediji trebaju izvještavati o jednakosti spolova (72,9 %), nacionalnim manjinama (62,1 %) i osobama različitih seksualnih orijentacija (47,2 %), te da njih 53,7 % smatra mediji organizacija civilnog društva važni za demokraciju (53,7 %).
Lana Ciboci Perša iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta upozorava kako nastavnici većinom žele da medijsko obrazovanje ostane dijelom kurikuluma Hrvatskog jezika, što nije bio slučaj u ranijim istraživanjima. No zanimljivo je da čak 38% ispitanika i ispitanica vjeruje da je Informatika predmet kroz koji učenici stječu najviše medijskih kompetencija, što uopće nije cilj tog predmeta. Istaknula je i da više od polovice ispitanih nastavnika smatra da bi medijsko obrazovanje trebalo imati vlastiti obrazovni predmet, što bi u postojećem kurikularnom okviru bilo vrlo teško izvedivo.
Što se tiče rodnih razlika, istraživanje je pokazalo da žene u većoj mjeri proizvode i učitavaju vlastiti sadržaj (npr. fotografije, videosadržaje ili tekstove) od muškaraca, dok se muškarci više od žena koriste internetskim bankarstvo za plaćanje računa i bankovne transakcije. Muškarci više od žena sudjeluju u raspravama o građanskim i političkim temama.
“Kvizovi znanja su im omiljeni žanrovi (oko 90%), a najmanje vole reality emisije (oko 12%), lifestyle emisije i religijske emisije (14%). Istovremeno im nedostaje kritičkog odnosa prema vlastitoj sposobnosti prosudbe vjerodostojnosti informacija koje pronađu na Internetu”, kazao je Juraj Petrović, docent na FER-u, predstavljajući ključne nalaze istraživanja provedenog sa studentima FER-a, Medicinskog fakulteta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Osijeku, o medijskim navikama i stavovima studenata.
“Mediji su na udaru, novinarke i novinari pod pritiskom, a dezinformacije, na kojima netko profitira, šire se munjevitom brzinom. Medijsko obrazovanje mora biti u fokusu u budućnosti”, zaključio je Dražen Hoffmann iz Gonga.
Istraživanja i druge materijale pronađite na web stranici Gonga.
