Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Marinko Čavara, gostovao je u emisiji “Dan uživo” gdje se osvrnuo na aktualne teme, uključujući europski put BiH, izbornu reformu, odnose unutar vladajuće koalicije, te je odgovorio na kritike vezane uz stavljanje na dnevni red Prijedloga zakona o državnoj imovini.
Jučer je predstavljeno izvješće Europske komisije o proširenju EU. Kaže se da je BiH pokazala konkretne rezultate, a nove članice bi mogle biti primljene do 2029. Dragan Čović ističe da je izvještaj Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2024. godinu motivirajući. Koji su to konkretni rezultati, ako još nemamo usvojen Program reformi i ako smo ostali bez prve tranše iz Plana rasta?
“Da se našalim, ali otkad sam prestao predsjedati Zastupničkim domom, prestale su i reforme. Imali smo politički dogovor na početku zasjedanja i usvojili 13 zakona, što je bilo dovoljno EU da otvori vrata, ali od tada ništa. To pokazuje stanje – nema dijaloga, nema kompromisa, povjerenje se smanjuje, a čak se sve više uočava mržnja, što predstavlja otežavajuću okolnost. EU nije zatvorila vrata, ona ostaju otvorena, ali traže se reforme koje trebamo provesti uz kompromis.”
Čović smatra da je sada pravo vrijeme za razgovore o izbornom zakonu. Vodi li to BiH prema još jednoj blokadi, s obzirom na suprotstavljene stavove strana po tom pitanju?
“Da stavovi nisu suprotstavljeni, pitanje bi već bilo riješeno. Istina i pravda su negdje u sredini, a jasno je da nemamo alternative osim dijaloga onih koji mogu donositi zakone.”
Jučer je održan sastanak između predsjednika HDZ-a i SNSD-a, Dragana Čovića i Milorada Dodika. Je li to neka priprema za sastanak cijele vladajuće koalicije? Jača li ponovno savez SNSD-HDZ?
“Svakim susretom Čovića i Dodika nastoji se prikazati da je riječ o dogovoru protiv trećeg. Jasno je da se mora razgovarati, osobito s partnerima s kojima je formirana vlast. To je kontinuirani razgovor kako bi se približili stavovi i stvorio ambijent za pregovore svih koji žele europski put i donošenje reformskih zakona koji čine bolji i stabilniji sustav u BiH.”
U fokusu ste domaće javnosti nakon što ste reagirali na prijedlog zakona koji su Denis Bećirović i Željko Komšić, bez suglasnosti Željke Cvijanović, uputili Parlamentu BiH. Vi tvrdite da državna imovina nije u nadležnosti Predsjedništva BiH, dok neki drugi kažu da jest. Tko je u pravu?
“Rekao sam da sam šokiran što Predsjedništvo BiH ne zna da nema nadležnost za predlaganje svih zakona. Može predložiti proračun i nijedan drugi zakon jer za to nema nadležnost u Ustavu.”
Damir Arnaut se poziva na Ustavni sud BiH i Odluku U9/00. Tada je osporena ustavnost Zakona o državnoj graničnoj službi BiH koji je ‘nametnuo Visoki predstavnik nakon što Parlamentarna skupština BiH nije usvojila prijedlog zakona koji je usvojilo Predsjedništvo BiH’.
“Ta odluka odnosila se na ustavnost zakona koji je nametnuo Visoki predstavnik. Neću komentirati odluku Ustavnog suda, nego što Ustav kaže i kako se jedan državni službenik upliće u politička zbivanja, što je skandalozno. Veleposlanik BiH u Njemačkoj se uključuje u političku raspravu sa zamjenikom predsjedatelja Zastupničkog doma PS BiH, što je prvorazredni skandal. U demokratskim državama bio bi povučen sutra i razriješen dužnosti. Njemu je zabranjeno političko djelovanje jer dovodi u pitanje svoju pristranost. Osim toga, ne poznaje Ustav te izvlači iz konteksta. Nadležnosti su jasno nabrojane – proračun se donosi na prijedlog Vijeća ministara.”
Krši li se Poslovnik i Ustav odlukom da ne dozvolite stavljanje na dnevni red Prijedloga zakona o državnoj imovini?
“Također je to nešto što nisam rekao. Apsurdno je da netko misli da će Nebojša Radmanović u Zastupničkom domu glasati da ovaj zakon ide u proceduru? Nisam iznosio svoj stav. Ako netko misli da preglasavanjem može nešto postići, a zna da je osuđeno na propast – zašto to čini? Zbog povećanja tenzija i prikazivanja javnosti da ste za državu, a zapravo je rušite.”
Protiv Schmidta su nedavno protestirali ispred OHR-a. Jedan od razloga je i najava njegovog pojavljivanja pred Sudom za ljudska prava u slučaju Kovačević. Treba li Schmidt biti dio ovog procesa?
“Ne znam koja je uloga gospodina Schmidta u tom procesu, s druge strane ne znam koju će stranu zastupati. Predmet Kovačević je apsurd BiH, gdje su se unitaristi udružili kako bi se natjecali u tuženju BiH po pitanju Ustava, koji je dio mirovnog sporazuma.”
Je li Schmidt pod utjecajem Hrvatske, kako to neki predstavljaju ovdje?
“Mislim da je to spin bošnjačkih unitarista kako bi se prikazalo da Hrvati dobivaju nešto na što nemaju pravo. Da je Visoki predstavnik pod utjecajem Hrvatske, već bismo riješili pitanje legitimnog predstavljanja.”
Kako funkcionirate s obzirom na to da ste od 6. lipnja 2022. na američkoj crnoj listi? Jeste li nešto poduzeli kako biste bili skinuti s OFAC-ove crne liste?
“Koliko znam, za skidanje s liste trebate imati dosta novca i odvjetnika u SAD-u. Kako će osoba koja od veljače ne prima plaću to uspjeti? Svi oni koji ne primaju plaću sedam-osam mjeseci, a rade, znaju kako je.”
Video:
