Sve veći broj ljudi odlučuje se na pripremu domaćih džemova, kiselog povrća i umaka, ne samo zbog nostalgije već i zbog želje za zdravijom i kvalitetnijom prehranom – stav je sugovornika koji se bavi poljoprivredom
Postoje stvari koje ne mogu izići iz mode ma koliko ih se trudilo istisnuti jer je u suvremenom dobu za neke primitivno što je netko odlučio biti radnik, uzgajati hranu za svoje i za potrebe drugih. Ali i takvi će se trendovi mijenjati ili se već događaju određene promjene, piše Večernji list BiH
Domaće i zdravije
Među poslovima koji su se još više popularizirali kao posljedica silnih neočekivanih događaja posljednjih godina su priprema zimnice, vrtlarstvo i sakupljanje bilja te pripravljanje proizvoda koji mogu olakšati tegobe. Zimnica se u pandemiji vratila na velika vrata i svi koji imaju hladniju prostoriju u kojoj mogu skladištiti hranu s užitkom to i čine. Za očekivati je uskoro ljepše vrijeme, a time i veće mogućnosti sjetve i sadnje kako bi se moglo pripremiti dovoljno kvalitetne hrane koja može mjesecima, a i mnogo dulje potrajati kao zimnica.
– Nekada su majke i bake marljivo pripremale zimnicu, brižno čuvajući plodove svojih vrtova za hladne mjesece. Miris ukuhanih džemova, ajvara i kiselih krastavaca, kupusa bio je neizostavan dio jeseni. No, s vremenom su police supermarketa preuzele primat, a staklenke s domaćim proizvodima počeli smo viđati sve rjeđe. Posljednjih se godina događa zanimljiv preokret – ljudi se sve više vraćaju tradiciji. Bilo da je riječ o konzerviranju hrane, uzgoju vlastitog povrća ili pripremi biljnih pripravaka, trend povratka prirodi sve je prisutniji. Kada govorimo o zimnici, ne govorimo samo o hrani. To je spoj obiteljske tradicije, očuvanja okusa prirode i ekološke osviještenosti. Sve veći broj ljudi odlučuje se na pripremu domaćih džemova, kiselog povrća i umaka, ne samo zbog nostalgije već i zbog želje za zdravijom i kvalitetnijom prehranom – stav je sugovornika koji se bavi poljoprivredom i s kojim smo prokomentirali ovu temu, povratak prirodi koji ovaj naraštaj treba još više i snažnije.
– Danas ljudi sve više paze što unose u organizam. Kad sami pripremite zimnicu, znate da nema konzervansa i umjetnih dodataka. Nekada smo mislili da je to posao za naše bake, ali danas sve više mladih ljudi traži recepte i uči kako sačuvati plodove bez industrijskih dodataka. Osim zdravstvenih prednosti, priprema zimnice doprinosi smanjenju otpada. Korištenjem staklenki umjesto plastične ambalaže i čuvanjem sezonske hrane manje se i troši i baca. Vrtlarstvo se dugo povezivalo s ruralnim krajevima i starijima. Danas je vlastiti vrt sve popularniji među gradskim stanovnicima. Na balkonima niču rajčice, začinsko bilje i jagode, a urbani vrtovi postaju mjesta bijega od užurbane svakodnevice – naglašava sugovornik.
I sa znanstvene, a možemo reći i sa zdravstvene strane – vrtlarstvo je iznimno bitno. – Smanjuje stres, poboljšava raspoloženje i jača osjećaj postignuća. Osim toga, konzumiranje domaćeg voća i povrća koje nije ničim tretirano je zdravije – kaže. Osvrnuo se i na biljne pripravke, povratak prirodnih ljekarni u kućanstva. – S porastom cijena farmaceutskih proizvoda i rastućom sviješću o prirodnim alternativama, sve više ljudi okreće se biljnim pripravcima. Med, propolis, čajevi i tinkture postaju traženiji nego ikada. Nekada su ljudi znali kako koristiti prirodu za liječenje tegoba, ali smo s vremenom to zaboravili. Sada se vraćamo bakinim receptima – kamilici za smirenje, nevenu za kožu i đumbiru za imunitet – naglasio je.
Prirodni pripravci
Jasno, moderna medicina ima prednosti koje su u puno slučajeva nezamjenjive, no prirodni pripravci izvrsna su podrška zdravlju. – Ovi trendovi nisu samo prolazni već i refleksija promjena u društvu. Ljudi sve više cijene jednostavnost, zdravlje i održivost, a povratak zimnici, vrtlarstvu i biljnim pripravcima pokazuje da tradicija može biti ključ za bolju budućnost. Vjerujem da će se sve više ljudi vraćati ovim praksama. Učimo iz prošlosti, ali sada s modernim znanjem i sviješću o važnosti zdrave prehrane i očuvanja prirode – zaključuje sugovornik.
Izvor: vecernji.ba
