Prelijevanje sukoba u Gazi na Libanon izgleda kao pitanje trenutka. Kako na to gledaju kršćanski vjerski i političke vođe?

UKOB IZRAELA I HEZBOLLAHA

Libanon je na ivici rata, kako na to gledaju tamošnji kršćani?

Prelijevanje sukoba u Gazi na Libanon izgleda kao pitanje trenutka. Kako na to gledaju kršćanski vjerski i političke vođe?

Tino Krvavica

Foto: AM113/Shutterstock

Libanon, država s najsnažnijom kršćanskom prisutnošću u arapskom svijetu, nalazi se na ivici rata nakon obećanja Hezbollaha (tamošnje šijitske političke stranka i paramilitarna skupine) da će se osvetiti za ubojstvo zapovjednika Fuada Shukra koje su počinile izraelske vojne snage.

Sukob Izraela i Hezbollaha tinja još od početka rata u Gazi (gdje se Izrael sukobio s palestinskim Hamasom), ali je do sada uglavnom bio sveden na razmjenu vatre duž libanonsko-izraelske granice.

No nove okolnosti to bi mogle promijeniti, osobito jer prijetnje Izraelu upućuje i Iran koji pruža podršku Hezbollahu.

Kako na to gledaju libanonski kršćani?

Libanon i multikonfesionalnost

Ovisno o procjeni, kršćani čine između 35 % i 50% stanovništva Libanona. Uz njih, najveće skupine su šijitski i sunitski muslimani, koje imaju podjednak udio među stanovnicima.

Poput svojih muslimanskih sugrađana i kršćani su podijeljeni na različite crkve i zajednice. Većina su maroniti, pripadnici Maronitske Crkve koja je u zajedništvo s Rimom i Papom. Ostatak otpada na pravoslavce, članove Melkitske grkokatoličke Crkve te druge kršćanske zajednice.

Multikonfesionalni karakter države očituje se posebno u njenom kompliciranom političkom sustavu prema kojem predsjednik države mora biti maronitski kršćanin, premijer sunit, predsjednik sabora šijit, a zamjenik premijera i predsjednika sabora pravoslavni kršćanin.

Povijest Libanona obilježena je unutarnjim sektaškim sukobima, ekonomskim i izbjegličkim krizama te višegodišnjim okupacijama dijelova teritorija od strane Sirije i Izraela. Jedan od kamena spoticanja je i vojno djelovanje Hezbollaha koji, unatoč većinskom protivljenju kršćana, među njima ima i svojih saveznika.

Crkva i džamija u Bejrutu (Libanon). Foto: Lebnen18, CC BY-SA 3.0/Wikimedia Commons

Sukob s Izraelom

U tekstu koji je prenio Catholic News Agency, a koji potpisuje ACI MENA, njihova arapska podružnica, ističe se kako se kršćanski politički i vjerski vođe Libanona protive sukobljavanju s južnim susjedom (za razliku od nekih trenutaka u prošlosti).

“Kršćani kolektivno odbijaju podržati rat koji bi mogao dodatno opustošiti zemlju u problemima. Prepoznaju iscrpljeno stanje nacije te se boje da ne bi izdržala još jedan dugotrajni sukob”, stoji u uvodu članka.

Umjesto širenja sukoba, koji bi mogao dovesti do uključivanja Irana, kršćanski glasovi predlažu “punu implementaciju Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1701”, donesene 2006. nakon žestokog jednomjesečnog rata Hezbollaha i Izraela. Rezolucija je predviđala potpuno povlačenje izraelskih vojnih snaga s libanonskog teritorija, razoružanje Hezbollaha te raspoređivanje libanonske vojske i Privremenih snaga UN-a u Libanonu (UNIFIL) na južnoj granici.

Stajalište Maronitske Crkve

Maronitski patrijarh kardinal Bechara Boutros al-Rai u više je propovijedi i javnih istupa upozorio na uvlačenje Libanona u “slijepi rat”.

Kako stoji u analizi ACI MENA-e, patrijarh je “nedavno osudio one koje je opisao kao ‘žedne krvi’, naglasivši da je odlazak u rat ogromna odgovornost”.

“Tijekom svete mise u čast sv. Šarbelapodsjetio je tisuće vjernika kako je Libanon zemlja svetosti, a ne mjesto ratova, uništenja i protjerivanja.”

Boutros al-Rai ima podršku i drugih biskupa koji su na svom mjesečnom sastanku u srijedu izrazili zabrinutost zbog “posljedica sukoba u Gazi i južnom Libanonu te rizika od šire eskalacije potaknute stranim silama s interesima koji nemaju veze s našom domovinom”.

Sv. Šarbel centralna je svetačka figura maronitskog kršćanstva. Foto: Shutterstock

Strah i napetost

Ujedinjenu poruku (premda neujednačene retorike) protiv uključivanja u rat poslale su i najveće kršćanske političke stranke, uključujući antihezbolaški nastrojene Libanonske snage (stranka s najvećim brojem kršćanskih zastupnika u parlamentu) i Kataeb te Slobodni patriotski pokret, političkog saveznika Hezbollaha.

U iščekivanju obećanog odgovora Izraelu, oprez i zabrinutost svakim satom rastu u Libanonu, ali i međunarodnoj zajednici. Turisti, potaknuti sigurnosnim uputama nekih zemalja napuštaju Bejrut, a neke zračne linije su ukinute.

Također, u analizi ACI MENA-e stoji kako “postoji zamjetan val prognanika iz libanonskih pograničnih sela i južnih predgrađa Bejruta u sigurnije dijelove zemlje”.

“S kršćanima koji se snažno protive uključivanju Libanona u konflikt koji si ne može priuštiti, ostaje pitanje: Hoće li situacija ostati na ograničenoj razmjeni vatre ili će propast diplomatskih napora gurnuti regiju u još teži i veći rat?” zaključuje se u analizi.