Najava otvaranja spomen-sobe posvećene generalu Artmije BiH Mehmedu Alagiću u Fajtovcima kod Sanskog Mosta ponovo otvara bolne rane, ponajprije hrvatskih stradalnika iz Križančeva Sela kod Viteza.
U napadu bošnjačke vojske na hrvatska sela u okolici Viteza potkraj 1993. ubijena su 64 hrvatska vojnika i civila.
Alagić je bio zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH u vrijeme kada se dogodio zločin u Križančevu selu (Vitez, 1993.). Za taj zločin postoji pravosudni epilog pred Sudom BiH, gdje je izrečena presuda.
Istodobno, protiv samog Alagića vođen je postupak pred Haškim tribunalom, koji nije okončan jer je preminuo prije izricanja presude. Međutim, činjenica da su njegovi supoptuženici Enver Hadžihasanović i Amir Kubura osuđeni dodatno pojačava kontroverzu ovoga događaja. Istina je da Alagić nije osuđen, ali niti pravomoćno oslobođen odgovornosti, a bio je najviše rangiran u piramidi.
Posebno je problematično što je takvu inicijativu podržao Željko Komšić, koji je iako nominalno hrvatski, ustvari bošnjački član Predsjedništva BiH.
On se potporom ovakvoj inicijativi zapravo smije hrvatskim žrtvama iz Križančeva Sela, Viteza i Središnje Bosne, te zaslužuje biti zauvijek ekskomuniciran.
