Za razliku od Mostara, stanje zraka u drugim dijelovima zemlje je puno bolje.
Dok većina gradova u Bosni i Hercegovini jutros udiše uglavnom čist i zdrav zrak, Mostar je u jutarnjim satima zabilježio najvišu razinu onečišćenja.
Iznimno zagađen zrak – najopasnija kategorija
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, koji mjeri kvalitetu zraka u BiH, u 08:00 sati na lokaciji Bijeli Brijeg izmjeren je indeks 6, što ukazuje na izuzetno zagađen zrak – najopasniju kategoriju na ljestvici onečišćenja.
Iznimno zagađen zrak može imati ozbiljne zdravstvene posljedice, posebno za djecu, starije osobe, kronične bolesnike i osobe s respiratornim bolestima.
Ostatak zemlje stoji puno bolje
Za razliku od Mostara, stanje zraka u drugim dijelovima zemlje je puno bolje. Većina mjernih stanica diljem Bosne i Hercegovine pokazuje indeks 1, što ukazuje na izvrsnu kvalitetu zraka. U ovu grupu spadaju Sarajevo (Vijećnica, Bjelave, Ilidža), Zenica (Brist, Centar), Tuzla (Skver, BKC, Bukinje), Bihać, Livno, Travnik, Goražde, Jajce, Maglaj, Tešanj, Živinice i Lukavac.
Nekoliko gradova bilježi indeks 2, odnosno dobar kvalitet zraka, a među njima su: Otoka (Sarajevo), Hadžići, Doboj, Radakovo (Zenica), Visoko i Kakanj.
Podsjećamo, Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja s najzagađenijim zrakom na svijetu, a ovaj problem svake godine odnosi živote najmanje 3300 ljudi, prema podacima Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) s početka ove godine.
Prema UNICEF-u, čak 20 posto djece u BiH pati od respiratornih problema uzrokovanih lošom kvalitetom zraka – najčešće astme i kroničnih respiratornih bolesti, posebno kod djece školske dobi između 7 i 10 godina. Stručnjaci upozoravaju da izloženost visokim koncentracijama PM2,5 čestica u ranim godinama može trajno usporiti razvoj pluća i smanjiti njihov kapacitet.
Neslavna titula
Prema podacima WHO-a i portala AirVisual, glavni grad Sarajevo imao je više od 120 dana u 2022. godini s prekoračenim granicama za štetne PM2,5 čestice. Tijekom zime koncentracije tih čestica mogle bi biti deset puta veće od dopuštenih vrijednosti.
Najveći uzroci onečišćenja u BiH dolaze iz zastarjelih industrijskih postrojenja i intenzivne upotrebe ugljena za grijanje, a najteže pogođeni gradovi su Tuzla, Zenica i Sarajevo. Posebno treba istaknuti termoelektranu u Tuzli koja godišnje emitira više od 50.000 tona sumpornog dioksida, što je više od svih termoelektrana u Europskoj uniji zajedno.
Zbog svega navedenog, Bosna i Hercegovina je na trećem mjestu u svijetu po smrtnosti povezanoj sa onečišćenjem zraka, odmah iza Indije i Bangladeša.
