Iako se na sljedećim izborima Željko Komšić nema pravo kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva, to ne znači da će Hrvati konačno moći nesmetano izabrati svoga legitimnog predstavnika u ovo tijelo izvršne vlasti. Štoviše, određeni političari već su najavili svoje kandidature na temeljima Komšićeve radikalne, kroatofobne političke platforme.
Razaranje društvenog tkiva, produbljivanje razdora između Hrvata i Bošnjaka, kontinuirano slabljenje države te nesnalaženje na međunarodnom planu; najkraći su rezime posljedica četiriju mandata koje je Željko Komšić, zahvaljujući bošnjačkim glasovima, proveo u fotelji hrvatskog člana Predsjedništva.
Iako mu je na sljedećim izborima kandidatura onemogućena, jasno je da će se pokušati proizvesti novi „Komšići“ s jednostavnim receptom – braniti Bosnu od Hrvata.
Politički analitičar Milan Sitarski ističe kako će predstojeći izbori pokazati je li bošnjačko biračko tijelo sazrelo da odbaci takvu ponudu:
-Ovi izbori će biti ispit za bošnjačko biračko tijelo i lakmus papir jesu li evoluirali dovoljno da ostvaruju vlastite interese ili će i dalje kvariti tuđe. Komšićev izbor Bošnjacima i BiH nije donio ništa, a nanio je ogromnu štetu, poručuje Sitarski.
Ponovno nametanje hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima, upozorava novinar Milan Šutalo, samo bi nastavilo trovati odnose Hrvata i Bošnjaka.
-To vodi ka daljnjoj nestabilnosti i produbljivanju krize u BiH. Ako im je stalo do europskog puta i same BiH, moraju prihvatiti da je po Ustavu BiH država triju ravnopravnih naroda koji imaju pravo izabrati svoje predstavnike u Predsjedništvo, naglašava Šutalo.
No izvjesno je kako će se pojaviti netko tko će poželjeti biti „Komšić poslije Komšića“, bez obzira na posljedice.
Sitarski smatra da je to samo pitanje vremena:
-Ne sumnjam da će netko iz bošnjačke političke scene pokušati reprizirati sindrom Komšić, iako on sam više nema mogućnost kandidature. Vjerojatno će se takav kandidat pojaviti već u idućih šest mjeseci, ističe Sitarski.
Sve to još jednom potvrđuje nužnost reforme izbornog zakona kako bi se spriječilo da jedan narod drugome nameće političke predstavnike. Iako i sami bošnjački politički akteri priznaju kako nije pošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima njihove predstavnike, nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost za istinsku promjenu sustava.
–Već 20 godina traže se alibiji da se izborni zakon ne promijeni. Sad je jedina mogućnost da to uradi Schmidt jer, kažu, ima ovlasti mijenjati i izborni zakon, podsjeća Šutalo.
Sve dok jedan narod, nasuprot Ustavu, bude imao ambiciju biti hegemon nad druga dva, BiH neće moći biti prosperitetna država. Put prema stabilnosti i europskoj budućnosti moguć je tek kroz međusobno priznavanje i uvažavanje političke volje sva tri konstitutivna naroda, u skladu s Ustavom BiH.
RTVHB
