Hrvatski sabor već ovaj tjedan bi mogao 5. lipnja proglasiti Danom hrvatske zastave, spominjući se 5. lipnja 1848. godine i ustoličenja Josipa Jelačića za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a s čime je izravno povezan nastanak hrvatske zastave kakvu poznajemo.
Toga se dana, naime, prvi put službeno zavijorila hrvatska trobojnica, crveno-bijela i plava.
Prijedlog je potekao od zastupnika Andre Krstulovića Opare (HDZ), kojeg je podržao saborski Odbor za obrazovanje, a pozitivno mišljenje dala hrvatska Vlada, pa nema zapreke da i Hrvatski sabor ne učini isto.
Krstulović Opara zapravo je obnovio inicijativu četiriju institucija da se 5. lipnja proglasi Danom hrvatske zastave: Hrvatskog povijesnog muzeja (HPM), Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, Hrvatskog instituta za povijest (HIP) i Družbe Braće hrvatskog zmaja.
Poput svojih prethodnika, ban Jelačić je na banskoj stolici primio bogato izrađenu konjaničku zastavu uzorka lastavičji rep, na čijoj je jednoj od strana bio apliciran grb Trojedne Kraljevine. Za razliku od njihovih jednobojnih crvenih zastava, njegova je bila suvremena nacionalna crveno-bijelo-plava trobojnica, na čijem je aversu (licu) bio apliciran grb Kraljevine, čime je ona postala uzorak svim kasnijim hrvatskim nacionalnim i državnim zastavama, objašnjava HIP.
Od proljeća 1848. trobojnica se, kao hrvatska nacionalna zastava, počela masovno koristiti diljem tadašnjih hrvatskih zemalja.
Prije toga, hrvatske zastave bile su u prvom redu zastave hrvatskih banova, nije postojala jedinstvena hrvatska zastave.
S Jelačićevim ustoličenjem za bana dogodila se promjena koja je trajno odredila hrvatsku nacionalnu zastavu koja od tada ima posebno mjesto u stvaranju i očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta.
Jelačićeva trobojnica, svojevrstan prauzorak hrvatske nacionalne i državne zastave, čuva se u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja, a zbog svoje krhkosti rijetko se izlaže.
Znakovito je da je istaknuta 30. svibnja 1990., na prvom zasjedanju demokratski izabranog višestranačkog Sabora, a njezina je replika nakon toga u njemu dugo bila izložena.
Podržavajući da se 5. lipnja proglasi Danom hrvatske zastave, Odbor za obrazovanje navodi kako su Hrvati jedan od rijetkih naroda u Europi koji ima svoju izvorno sačuvanu prvu službenu zastavu koja nije samo povijesni artefakt, već prije svega posebna vrijednost. Naime, u proteklih 170 godina bilo je više razdoblja u našoj povijesti u kojoj je trobojnica bila zabranjena, nego razdoblja u kojima je bila dopuštena i korištena.
Odbor napominje i kako oba datuma ‘padaju’ za trajanja školske godine, a što je, drži, dobra okolnost za osmišljavanje prikladnog kurikula u nastavi za sve uzraste.
