Zatvaranje Olimpijskih igara u Parizu očekuje nas u nedjelju, 11. kolovoza, a mi odlazimo malo vremeplovom u povijest… Jedna zanimljivost vezana uz Olimpijske igre je da je Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca iz Zagreb osvojila na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine zlatnu medalju za izvedbu hrvatskih narodnih plesova Dučec, Balun i Hrvatsko kolo iz Slavonije. To je bila prva i jedina Olimpijada na kojoj se održalo natjecanje u izvedbi narodnih plesova.
Pierre Coburten, tvorac modernih olimpijskih igara, nastojao je da se uz olimpijske igre održavaju takmičenja i iz pojedinih umjetničkih područja arhitekture, dramske umjetnosti , koreografija, dekoracija , pjesništva, glazbe, slikarstva i to je realizirano na „igrama „ 1912., 1920-1932. No, prvi i jedini put u Berlinu 1936. godine, održala se tzv. plesna olimpijada u kojoj je sudjelovala i Hrvatska, prenosimo s portala ETHNO.
Prvotno je bilo zamišljeno da se ansambli i izvođači takmiče u slijedećim kategorijama: skupni plesovi, solo plesovi, baletne izvedbe i narodni plesovi. No, pri kraju natjecanja „stručna porota„ je utvrdila da je nemoguće sve umjetničke izričaje vrednovati brojevima i jedino je u kategoriji narodnih plesova postignut konsenzus u izboru najboljeg ansambla. U toj konkurenciji sudjelovalo je 14 ansambala (amaterski i profesionalni) iz 14 država: Bugarska, Belgija, Rumunjska, Australija, Španjolska, Švicarska, Kanada, Austrija, Nizozemska, Grčka, Njemačka, Indija, Italija i Hrvatska.
Matica i Nevenka Perko nastupili su u tri natjecateljske večeri.
Vrsna baletna umjetnica Nevenka Perko izvela svoje plesne točke: Djeveruša, Barek iz Šestina, Tužna djevojka iz Istre, inspirirane temama iz narodne tradicije, koristeći baletnu plesnu tehniku, a Matica je izvela tri plesne koreografije iz različitih područja Hrvatske (Istra, Slavonija, Posavina). Glazba je za sve tri scenske izvedbe komponirana i izvodio ju je berlinski orkestar pod ravnanjem Rudolfa Matza.
Šire istraživanje o izvrsnom nagrađenom nastupu hrvatskih folkloraša na Olimpijadi proveo je autor Goran Knežević.
(ETHNO.hr)
