Ovih dana iz Zagreba stižu jasne poruke o važnosti povratka dijalogu i kompromisu u BiH, a prema svemu sudeći, i ovaj će put hrvatska strana u BiH biti ta koja će pokušati pomiriti suprotstavljene koncepcije u zemlji koja i 30 godina nakon Daytona treba najmanji zajednički nazivnik oko kojega će se okupiti politički predstavnici sva tri naroda.
Tijekom sastanka koji su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman imali s dopredsjedateljem Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem i zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanom Filipović, u fokusu su bili upravo mir, stabilnost i integritet, a tom je prilikom Čović naglasio kako je nužno nastaviti napore koji se ulažu u stabilizaciju političkog dijaloga, funkcioniranje institucija te europski put.
Plenković je pak poručio kako će Hrvatska nastaviti snažno podupirati i doprinositi stabilizaciji aktualne situacije i daljnjeg napredovanja BiH prema članstvu u Europskoj uniji. Tom je prilikom ocijenio prioritetnim zaštitu mira, stabilnosti i teritorijalnog integriteta, osobito u svjetlu ovogodišnjeg obilježavanja 30 godina od Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Pritom je naglasio i kako će Vlada Republike Hrvatske snažno štititi ustavna prava Hrvata u BiH, kojima treba zajamčiti punu ravnopravnost kao konstitutivnom narodu, a upravo je zaključak svih navedenih poruka kako je Hrvatska, kao zemlja koja dijeli najdužu granicu u Europi, itekako zainteresirana za stabilnost Bosne i Hercegovine, kao i sigurnost te prava svojih sunarodnjaka, državljana Europske unije, ali će i dalje biti strateški partner broj jedan koji će konstantno u EU upućivati na činjenicu da je za Bosnu i Hercegovinu nužno napraviti iskorak koji će je pozicionirati u krilo najveće obitelji suvremenih demokratskih društava.
A osim snažne političke podrške, Bosni i Hercegovini se, upravo zahvaljujući Hrvatskoj, otvaraju do sada neviđene mogućnosti korištenja izdašnih financijskih sredstava, kako kroz bilateralne i regionalne programe suradnje tako i kroz izravnu pomoć koju Hrvatska šalje za projekte od interesa za Hrvate u BiH, ali koji posredno vode podizanju životnog standarda svih stanovnika BiH.
U tom smislu treba uputiti i na činjenicu da iz godine u godinu raste iznos sredstava koja Vlada Republike Hrvatske izdvaja za projekte u BiH, a nedavno je potvrđeno i kako je proračun za projekte Hrvata izvan Republike Hrvatske povećan za više od 40 posto. O predanosti Hrvatske ovoj temi govori i podatak kako je Republika Hrvatska za Hrvate koji žive izvan nje, odnosno za njihove projekte i potrebe, prošle godine utrošila gotovo 114 milijuna eura, što je za petinu više nego godinu prije. Od strateških institucija poput Sveučilišta i Sveučilišne kliničke bolnice pa da brojnih infrastrukturnih i drugih projekata unutar niza lokalnih zajednica u BiH – podrška je to koja ilustrativno progovara o značaju Hrvatske za Bosnu i Hercegovinu u cjelini.
Nadalje, tematika vanjske trgovine otkriva nam i kako za brojna radna mjesta u BiH treba zahvaliti visokoj razini suradnje s hrvatskim kompanijama, a nedavno je, tijekom prezentacije vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u okviru događaja koji organizira Vanjskotrgovinska komora BiH, ponovno potvrđeno kako je najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine Hrvatska, pri čemu je ukupni obujam razmjene lani iznosio 8,3 mlrd. Ove brojke svakako će, očekivanja su, rasti u godinama koje dolaze, a rast će i iznosi izravne pomoći, ali i one podrške koja dolazi u okviru projekata koji se financiraju sredstvima pretpristupne pomoći IPA, pri čemu će iskustva, ugled i utjecaj Republike Hrvatske u institucijama Europske unije biti od suštinskog značaja za realizaciju brojnih projektnih aktivnosti. U konačnici, u onom tehničkom dijelu, iskustva Hrvatske pokazuju se ključnima kada je riječ o usvajanju europske pravne stečevine, a imat će i još značajniji utjecaj onoga trenutka kada BiH započne pristupne pregovore.
Izvor: Večernji list
