O malo čemu se Hrvati, Bošnjaci i Srbi u BiH slažu proteklih mjeseci, pa i godina. Uvjerenje da rata neće biti, unatoč uzavrelom političkom ozračju, jedna je od tih rijetkih točaka međunacionalnog konsenzusa. I ne samo tog već i međuentitetskog.
Bez obzira na to koliko im političari, mediji i razni analitičari prijetili novim ratom, stanovnici Bosne i Hercegovine ne vjeruju da im se oružani sukobi mogu ponoviti. U sveobuhvatnom istraživanju provedenom za potrebe Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) samo pet posto ispitanika u BiH reklo je da je oružani sukob vjerojatan, dok je 18% odgovorilo da je to djelomice vjerojatno. Golema većina ostalih ispitanika ne vjeruje da im se rat ponovno može dogoditi.
Iako uvjerljiva većina njih smatra da im zemlja ide u pogrešnom smjeru, ispitanici iz svih triju naroda u BiH ne strahuju od oružanog sukoba. O malo čemu se Hrvati, Bošnjaci i Srbi u BiH slažu proteklih mjeseci, pa i godina. Uvjerenje da rata neće biti, unatoč uzavrelom političkom ozračju, jedna je od tih rijetkih točaka međunacionalnog konsenzusa. I ne samo tog već i međuentitetskog. U Federaciji BiH pet posto ispitanika vjeruje kako je vrlo vjerojatno da će doći do rata, a isti je postotak njih i u Republici Srpskoj. Promatrano po nacionalnoj strukturi ispitanika, čini se da Bošnjaci (sedam posto) najviše vjeruju u mogućnost novog sukoba, dok je postotak Srba s takvim uvjerenjem četiri, a Hrvata dva posto. Hrvati u najvećoj mjeri smatraju da su jako mali izgledi da dođe do rata.
Zanimljivi su i razlozi koje anketirani stanovnici BiH navode kao mogući uzrok novog sukoba. Na prvome je mjestu politička i ekonomska nestabilnost (43%), a tek potom etničke tenzije (39%). Destabilizaciju od susjeda kao mogući uzrok sukoba vidi 32 posto, što je prilično velik postotak.
To nepovjerenje prema susjedima može se promatrati i kroz odgovore o najvećim saveznicima BiH. Očekivano, pripadnici triju naroda različito rangiraju saveznike i one od kojih im prijeti najveća opasnost. Naime, najviše Bošnjaka vjeruje Turskoj (31%), najviše Srba Srbiji (46%), a najviše Hrvata vjeruje Hrvatskoj (52%). Nakon Turske, Bošnjaci najviše vjeruju EU i Njemačkoj. Srbi, osim Srbije, vjeruju još Rusiji, a pomalo i EU i Kini. Hrvati, osim Hrvatske, vjeruju još i EU, a pomalo i Njemačkoj. Takvi su odgovori očekivani i samo potvrđuju ono što se u javnosti često i provlači. I ostale preferencije su očekivane, što će reći da srpsko povjerenje u Rusiju, kao i bošnjačko i hrvatsko u EU, za malo koga treba biti iznenađenje.
Srbiju kao najveću prijetnju BiH vidi 42% Bošnjaka, 40% Hrvata i tek manje od jedan posto Srba. U najvećem broju, 42 posto, Srbi opasnost vide u Americi unatoč upornim pokušajima vladajućih u RS-u da se predsjedniku Donaldu Trumpu dokažu kao simpatizeri i prijatelji. Hrvatska dobro stoji jer samo po dva posto Bošnjaka i Srba u svom zapadnom susjedu vidi prijetnju. Izražavajući mišljenje o drugim državama, najpozitivniju ocjenu u ukupnom uzorku ispitanika u BiH ima Crna Gora sa 77 posto pozitivnih ocjena, Njemačka ima 73% pozitivnih ocjena, Turska 70, Kina i Sjeverna Makedonija 67%. Hrvatska ima solidnih 56% pozitivnih ocjena, Srbija 46, a SAD 48%. Što se svjetskih lidera tiče, Bošnjaci najpozitivniji stav imaju prema Erdoğanu, Srbi prema Putinu, a Hrvati u najvećem broju pozitivno ocjenjuju Trumpa.
Očekivano su, dakle, različiti stavovi i emocije bh. naroda o većini stvari. Mnogo toga proizlazi iz iskustva, odnosno prošlosti. Iz nje su izvukli pouku i ne žele novi rat. Zato je to jedino u čemu se danas slažu Hrvati, Srbi i Bošnjaci. Vjerojatno bi rezultati istraživanja među običnim narodom bili slični da je rađeno i devedesetih. Rata je ipak bilo jer “anketari” tada, kao ni danas, nisu ispitivali one koji odlučuju o ratu, već “obične smrtnike” koji u njemu ginu.
