Danas je obilježena obljetnica strašnog zločina nad nevinim civilima i djecom u Grabovici. 29 godina boli i patnje zbog skrivanja istine te traganja za tjelima koja još nisu pronađena.
Brojno izaslanstvo dužnosnika Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH izvršne i zakonodavne vlasti svih razina u BiH i ove godine odalo je počast polažući vijenac i svijeće ispred spomenika stradalim i nestalim u ovome strašnom zločinu u kojem su mučeni nevini civili i djeca iz Grabovice.
Izaslanstvo dužnosnika su predvodili Borjana Krišto, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, te dopredsjednik HDZ-a BiH i nositelj liste za ZD PSBiH Marinko Čavara, aktualni Predsjednik Federacije BiH.
Program obilježavanja obljetnice, započeo je polaganjem vijenaca kod spomenika žrtvama Domovinskog rata u Grabovici, gdje se nazočnim obratio predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica 93” Josip Drežnjak.
Nakon govora predsjednika Udruge, okupljeni su se zaputili prema mjesnom groblju moleći put križa, a zatim je služena sveta misa koju je predvodio mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski za sve mučene i nestale u Grabovici.
Naime, za zločin u Grabovici Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju pravomoćno je kaznene odgovornosti oslobodio na čelnika Glavnog stožera vrhovnog zapovjedništva Armije RBiH Sefera Halilovića, kreatora operacije “Neretva ’93.” u kojoj je počinjen taj zločin. Pred domaćim sudovima u BiH odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubojstva, ali nitko za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i po zapovjednoj odgovornosti. Upravo se na primjeru ovoga zločina pokazala paradigma odnosa vlasti prema hrvatskim žrtvama u BiH, čiji preživjeli potomci i dalje šalju apele tražeći istragu i utvrđivanje konačne odgovornosti.
Zločin u Grabovici, iako je potresao domaću, ali svjetsku javnost, nikada nije dovoljno prepoznat u okvirima BiH, a o tomu svjedoči upravo i način tretiranja. Preživjeli stanovnici, iako razočarani, nastavljaju potragu za istinom, kao i preostalim tijelima koja još nisu pronađena, nadajući se pravednijem odnosu države. Do danas je presudeno petorici pripadnika Armije RBiH.
