Prijedlog izbornog zakona, koji je HDZ BiH već godinama zagovarao kao optimalno rješenje, našao se na dnevnom redu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a temelji se na popisu stanovništva iz 2013. godine i načelu da svaki konstitutivni narod legitimno bira svoje predstavnike.
Predložene izmjene odnose se isključivo na izbor članova Predsjedništva BiH, a model predviđa da bi se prilikom izbora gledala volja većinskih hrvatskih sredina.
S druge strane, iz Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda usprotivili su se ovakvim izmjenama. Šefik Džaferović upozorio je da bi, prije bilo kakvih izmjena izbornog zakona, bilo potrebno izmijeniti Ustav BiH te omogućiti svim građanima kandidiranje za Predsjedništvo BiH i Dom naroda, ocijenivši aktualni prijedlog antiustavnim i nespojivim s presudama Europskog suda za ljudska prava.
U raspravi je istaknuto kako su ustavne promjene složen i dugotrajan proces, dok su predložene izmjene izbornog zakona usmjerene na jačanje konstitutivnosti naroda, načela koje je potvrdio i Ustavni sud BiH još 2000. godine, u odluci donesenoj po apelaciji Alije Izetbegovića.
Politolog Marko Lucović naglasio je potrebu za ozbiljnim pristupom rješavanju pitanja izbornog zakonodavstva, upozorivši kako je funkcionalnost BiH ključna za njezin opstanak kao pravno-političkog subjekta.
Prema prijedlogu, izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH bio bi vezan uz rezultate glasovanja u pet županija s hrvatskom većinom, pri čemu bi kandidat morao ostvariti potporu u najmanje tri županije, a u slučaju neuspjeha, u dvije ili barem jednoj.
Podsjeća se i da određeni uvjeti već postoje pri odlučivanju u drugim tijelima vlasti, primjerice kroz načelo entitetske većine u Parlamentarnoj skupštini BiH te glasove konstitutivnih naroda u Vijeću ministara BiH.
RTVHB
