Europski parlament u srijedu je usvojio je izvješće o Bosni i Hercegovini za 2021. koje, kao i prethodnih godina, potvrđuje europske perspektive te zemlje i traži provedbe reformi, ali i upozorava na pitanje izbornog zakona i štetne politike vodstva Republike Srpske. Izvješće su zastupnici u Europskom parlamentu usvojili s 479 glasova za, 81 protiv i 75 suzdržanih. Izvješće Paula Rangela ističe dvije glavne prepreke napretku BiH prema integraciji u EU: bojkotiranje i povlačenje vodstva i predstavnika Republike Srpske iz državnih institucija, konkretno Milorada Dodika, i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji BiH. U izvješću se poziva na ujednačene izborne i ustavne reforme u skladu s načelima EU-a te odlukama međunarodnog i ustavnog suda, što uključuje jednakost triju konstitutivnih naroda i svih građana.
Izražava se žaljenje zbog nedostatka političke volje aktera sa svih strana da osiguraju uspješno okončanje pregovora o hitnoj reformi izbornog zakona. Zastupnici su pozvali Bosnu i Hercegovinu na provedbu EU sankcija Rusija i upozorili da Moskva ima interes destabilizirati zemlju. “Bosna i Hercegovina je na raskrsnici i sada je najvažnije je da izađe iz slijepe ulice u koju su je doveli secesionizam čelništva Republike Srpske i neuspjeh da se pregovorima riješi pitanje izbornih i ustavnih reformi”, rekao je pučanin MIchael Gahler (EPP) u ime izvjestitelja. Gahler je pozvao EU da uvede sankcije za čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji je nakon što se u Bruxellesu obvezao na provedbu reformi “odletio u Sankt Peterburg na susret s Vlaidmirom Putinom i odbio osuditi rusku agresiju na Ukrajinu”.
Pozvao je na kompromis izbornim i ustavnim reformama predloživši da “ako se s jedne strane izborni zakon mijenja u skladu sa željama hrvatskih građana, onda bi se s druge strane opseg prava veta u Domu naroda možda mogao svesti na najvažnije točke”. Povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič napomenuo je kako je Bosni i Hercegovini 23. lipnja Europsko vijeće poslalo jasnu poruku da će dobiti status kandidata za EU ako provede osnovne reforme u skladu s 14 prioriteta koje je utvrdila Europska komisija, od poštivanja demokratskih normi, vladavine prava, temeljnih prava do reforme javne uprave. “Sada se u listopadu trebaju provesti pošteni i slobodni izbori. Samo konkretnom provedbom reformi Bosna i Hercegovina će pokazati da zaslužuje status kandidata”, rekao je zastupnicima Lenarčič.
Zastupnici u Europskom parlamentu podržali su europsku perspektivu BiH i vezanje statusa kandidata s provedbom reformi, ali i ukazivali na propuste Bruxellesa. Više zastupnika upozorilo je na štetne politike Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom. U ime kluba socijaldemokrata Dietmar Koster složio se da BiH treba dati status kandidata, ali je napomenuo da za to ona “treba provesti reforme protiv korupcije i osnažiti vladavinu prava” a njegov stranački kolega Andreas Schieder dodao da BiH mora izvršiti preuzete obveze, no za to je “potrebna značajna promjena ponašanja političkih čelnika u BiH, posebno određenih entiteta”, poručio je Schieder. Slovenski eurozastupnik Klemen Grošelj je u ime kluba liberala Renew ocijenio je da djelovanje EU-a u Bosni i Hercegovini “nije ni geopolitičko ni strateško”, ali da je BiH bez obzira na sve probleme zaslužila status kandidata.
Hrvatski eurozastupnici u raspravi su pak isticali potrebu poštivanja konstitutivnosti triju naroda u BiH i ukazivali na neodrživost sadašnjeg izbornog zakona po kojemu predstavnika Hrvata u predsjedništvu BiH mogu birati i Bošnjaci. Željana Zovko (HDZ/EPP) je u obraćanju u ime pučana rekla da “Europski parlament treba promicati poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine te poticati ispravnu provedbu odluka Ustavnog suda BiH”. Posebno je istaknula potrebu da se postigne napredak u izbornoj reformi. Zovko i njene stranačke kolege su na konačnu verziju izvješća o Bosni i Hercegovini priložili amandman koji se poziva na Strateški kompas, smjernicu vanjske i sigurnosne politike EU-a koja poziva na podršku suverenitetu, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, temeljenom na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, u skladu s Ustavom BiH.
