Oponiranjem izmjenama Izbornoga zakona u biti se ruši BiH. Ova taktika, međutim, nije nova, a njezina učinkovitost u blokiranju političkih procesa već je viđena.
Uz pričuvne igrače sarajevske politike koji su nastojali pojačati dojam o protivljenju izmjenama Izbornoga zakona, posljednje zasjedanje Doma naroda Parlamenta BiH, čiji je rad sada blokiran, suštinski je pokazalo da se ništa ne mijenja u postavkama nacionalnih politika. Bošnjačke su stranke, naime, odlučile srušiti kvorum na identičan način na koji to rade predstavnici vodeće srpske stranke, SNSD-a Milorada Dodika, piše Večernji list BiH.
I dok se uopće, čak ni kod međunarodnih predstavnika, ne propitkuje zašto to bošnjačke stranke rade, istodobno se još uvijek razmišlja na 24 sata suspendirati Ustav BiH i omogućiti izbacivanje SNSD-a iz vlasti jer ova stranka rušenjem kvoruma sprječava promjenu vlasti. No, na ovaj potez rušenja kvoruma izlaskom svih pet izaslanika bošnjačka se politika odlučila kako se ne bi, očito, ponovilo ono što su iskusili prije sedam odnosno dvije godine – hladan tuš Ustavnoga suda BiH.
Dva puta hladan tuš
Naima, oba je puta Ustavni sud ocijenio kako je prijedlog hrvatske strane posve u skladu s Ustavom BiH te da ni na bilo koji način ne ugrožava vitalni interes bošnjačkoga naroda. Dapače, time su pali u vodu svi argumenti, a posebice onih koji se navodno kunu u BiH. Jer je upravo rodni list te BiH njezin Ustav. Oponiranjem izmjenama Izbornoga zakona u biti se ruši BiH. Ova taktika, međutim, nije nova, a njezina učinkovitost u blokiranju političkih procesa već je viđena. Ono što izaziva posebnu pozornost jest činjenica da su bošnjačke stranke ovim potezom očito nastojale izbjeći još jedan poraz pred Ustavnim sudom BiH, koji je u dva ključna slučaja – 2017. i 2022. godine – nedvosmisleno stao na stranu prijedloga hrvatskih stranaka, odbacivši tvrdnje o ugrožavanju vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka. Prvi hladan tuš bošnjačkoj politici stigao je 2017. godine, kada su bošnjački izaslanici u Domu naroda blokirali prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji je predložio HNS. Prijedlog je uključivao novi način biranja članova Predsjedništva BiH na temelju glasova iz županija s hrvatskom odnosno bošnjačkom većinom, kao i sličan pristup za izbor izaslanika u Dom naroda FBiH. Bošnjački klub predvođen SDA uložio je veto. Međutim, Ustavni sud BiH presudio je da prijedlog HNS-a nije protivan Ustavu i ne ugrožava vitalni interes Bošnjaka.
Sličan scenarij ponovio se 2022. godine, kada je Klub Bošnjaka u Domu naroda ponovno uložio veto na prijedlog HDZ-a BiH o izmjenama Izbornog zakona. Ovoga puta bošnjački izaslanici iz SDA, SBB-a i SDP-a prvotno su bojkotirali sjednicu, ali su se sljedećeg dana pojavili i jednoglasno podržali veto, tvrdeći da prijedlog krši Ustav FBiH, Ustav BiH te da je u suprotnosti s Konvencijom o ljudskim pravima i preporukama Venecijanske komisije. No, Ustavni sud BiH još jednom je stao na stranu Ustava ocjenjujući da predložene izmjene ne ugrožavaju vitalni interes Bošnjaka. Ova odluka bila je još jedan udarac za bošnjačku politiku, koja je očito shvatila da daljnje oslanjanje na mehanizam vitalnog nacionalnog interesa neće proći pred Sudom. Umjesto toga, odlučili su se na novu taktiku – blokadu rada Doma naroda izlaskom svih pet izaslanika, čime su onemogućili donošenje bilo kakvih odluka.
Bunoza o odlukama
Državni ministar pravosuđa Davor Bunoza na društvenoj mreži X izrazio je svoje nezadovoljstvo ne samo bošnjačkom politikom već i stavom Misije OESS-a u BiH. – Svojim stavom o predloženom Izbornom zakonu BiH Misija OESS-a pokazala je da ne uvažava stav Ustavnog suda BiH (odluke: U-3/17 i U-23/14). Umjesto da podupire opće načelo demokracije u skladu s presudama Ustavnog suda, Misija čini suprotno, doprinoseći daljnjim etničkim podjelama u BiH. Uz dio domaćih aktera koji ne priznaju Ustavni sud BiH, čini se da im se sada pridružila i Misija OESS-a u BiH – podučio je Bunoza Misiju OESS-a. U biti, bošnjačke stranke, čini se, žele zadržati postojeći izborni sustav koji im omogućuje, zahvaljujući brojčanoj nadmoći, utjecati na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, čime se Hrvatima uskraćuje legitimno predstavljanje. Prijedlozi hrvatskih stranaka, koje je Ustavni sud potvrdio kao ustavne, upravo nastoje ispraviti tu nepravdu, osiguravajući da svaki konstitutivni narod bira svog predstavnika bez presudnog miješanja drugih. Bošnjačka politika pribjegava blokadama i vetima, čime ne samo da sprječava reforme već i podriva temelje BiH kao zajednice ravnopravnih naroda.
Izvor: vecernji.ba
