S obzirom na to da je BiH kandidat te je dobila “zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora, takva je mogućnost dodatno naglašena, a kada se tomu dodaju i neke komparativne prednosti kojima se BiH može natjecati i u regionalnim okvirima, dolazimo do osnovnih pretpostavki snažnijeg investicijskog zamaha.
Javna rasprava u Kupresu glede najavljenog projekta gradnje tvornice magnezija, koja bi u velikoj mjeri zadovoljavala potrebe Europske unije za ovom strateški značajnom industrijskom sirovinom, naglasila je pitanje oko kojega ekonomisti i analitičari već dulje, a praktički od pandemije, raspravljaju, piše Večernji list BiH.
Njezina bit odnosi se na potrebu za poboljšanjem poslovne klime u BiH, a u tom kontekstu osobit je naglasak na činjenici da je pred BiH trenutačno otvorena povijesno značajna prilika da postane omiljena destinacija poslovnim subjektima sa Zapada. Naime, u svjetlu poremećenih lanaca opskrbe, kao i čestih geopolitičkih izazova, poslovna zajednica u Europi sve je više sklona ideji da svoje proizvodne pogone i druge oblike investicija realizira na geografski bližim područjima, a koja su na neki način tijesno vezana uz Europsku uniju.
S obzirom na to da je BiH kandidat te je dobila “zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora, takva je mogućnost dodatno naglašena, a kada se tomu dodaju i neke komparativne prednosti kojima se BiH može natjecati i u regionalnim okvirima, dolazimo do osnovnih pretpostavki snažnijeg investicijskog zamaha. Jedna od najvećih prednosti su niske stope poreza na dohodak, koji je u Federaciji 10 posto od neto plaće (u skladu s bruto modelom), a u Republici Srpskoj 8 posto od neto plaće (u skladu s bruto modelom). Tomu svakako treba dodati i relativno niske cijene energije, kao i stopu poreza na dobit koja u Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko iznosi 10 posto. Otvaranje vrata za snažnija ulaganja krije se i u najavljenim korjenitim fiskalnim reformama, poglavito kada govorimo o Federaciji koja ima namjeru smanjiti porezno opterećenje na rad, uz istodobno očuvanje stabilnosti fiskalnog sustava.
Zamjenik premijera FBiH i federalni ministar financija Toni Kraljević informirao je nedavno Vladu Federacije BiH o procesu izrade seta fiskalnih zakona i njihovu upućivanju u Parlament Federacije BiH. Istaknuto je da su do sada poduzete ključne aktivnosti na izradi sveobuhvatne fiskalne reforme u Federaciji BiH. Opredjeljenje Vlade Federacije BiH je upućivanje ovih zakonskih rješenja u redovitu parlamentarnu proceduru tijekom ovog kalendarskog ljeta.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i ministar Kraljević informirali su Vladu o tome da set fiskalnih zakona uključuje optimalna rješenja prema postizanju triju ciljeva, a koji podrazumijevaju poboljšanje standarda radnika, rasterećenje gospodarstvenika te zadržavanje fiskalne stabilnosti. Mjere fiskalne politike Vlade Federacije zasnovane su na nastavku reformskih aktivnosti u pet najznačajnijih segmenta. To su smanjenje opterećenja rada, kao i restrukturiranje poreznog opterećenja, zatim unaprjeđenje pružanja javnih usluga te suzbijanje neformalne ekonomije i kontinuirano unapređenje koordinacije i fiskalne odgovornosti između svih razina vlasti u FBiH. Donošenje i provedba navedenog seta zakona značili bi potpunu transformaciju ekonomskog sustava i otvaranje prilika za snažniji investicijski zamah.
Ekonomska integracija
Uz unutarnje fiskalne reforme, treba naglasiti i kako je Europska unija kroz Plan rasta za zemlje zapadnog Balkana, kojemu BiH, uslijed blokade u pojedinim županijama, još uvijek ne može pristupiti, predvidjela jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se uskladimo s pravilima jedinstvenog tržišta i otvorimo odgovarajuće sektore i oblasti svim svojim susjedima istodobno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem. Takvo što vodilo bi lakšem i bržem pokretanju biznisa, što bi pak bila posljedica slobodnog kretanja roba, usluga i radnika, pristupa jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA); olakšavanja cestovnom prijevoza, integracije i dekarbonizacije energetskih tržišta, uz jedinstveno digitalno tržište, kao i integraciju u industrijske lance opskrbe. Jedan od ključnih stupova je ubrzanje temeljnih reformi, uključujući klaster temeljnih sektora, a što bi vodilo privlačenju stranih ulaganja.
Naravno, ispunjavanje navedenoga usko je povezano s političkom klimom u Bosni i Hercegovini.
