Čitluk, Čapljina, Blidinje, Posušje, Konjic to su, za sada, najveća požarišta u BiH i na svu sreću bez ljudskih žrtava. No, visoke temperature praćene jakim vjetrom i nepristupačan teren ne ulijevaju puno nade. Gori i u Hrvatskoj gdje je na području Zatona i Rasline kod Šibenika izgorjelo više kuća, nekoliko vozila i brodica, dok se štete na poljoprivrednim kulturama i prirodnom bogatstvu još zbrajaju. Turistička sezona je u punom jeku, a osvježenje se traži na svakom koraku ili u gradskoj fontani ili u rijeci ili na bazenima, piše Deutsche Welle.
“Imamo 74 posto više opožarenog raslinja nego lani. Moramo postati svjesni da se klima u Europi i svijetu mijenja te klimatske promjene idu brže nego što smo očekivali. Svake godine su temperature sve veće i sušna razdoblja sve duža”, rekao je za medije potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
S druge strane, Vijeće ministara BiH u gašenju požara traži pomoć od Hrvatske, pomoć protupožarnih zrakoplova-kanadera s posadom, jer helikopteri Oružanih snaga BiH nisu dovoljni kako bi se ugasila požarišta. Hrvatska je već prije dva dana slala kanader u pomoć susjednoj Sloveniji pri gašenju požara u blizini Nove Gorice. Kritičari pak govore da se pitanje nepostojanja kanadera u BiH uvijek aktualizira tek u vrijeme “sezone požara”, a obećanja o njihovoj nabavci i dalje ostaju – obećanja.
“Tek početak”
No, divljanje rekordnih temperatura, kako ocjenjuju stručnjaci, tek počinje. “Postoji zabrinutost da bi ova vrućina mogla postati dugotrajan toplinski val (20 ili više dana) za mnoge lokacije od Portugala do središnje Francuske i unutarnje jugoistočne Europe jer bi mogla potrajati do kraja srpnja i nastaviti se u kolovozu”, rekao je meteorolog AccuWeathera Tyler Roys čiju su dramatičnu izjavu, kako se radi o jednom od najsnažnijih toplinskih valova u Europi u posljednjih 200 godina, prenijeli europski mediji.
Guardian piše kako bi ekstremne temperature mogle prouzročiti smrt stotina ljudi diljem jugozapadne Europe.
Izvor: slobodnadalmacija.hr